Doktor Tarik Muftić bio je simbol bosansko-muslimanske kušnje

 

„Postoji čitava literatura koja opisuje dobre ljude i dobra djela koja su uradili, ali je daleko brojnija i veća literatura koja opisuje zla i zločince u svim narodima i svim vremenima. Ljudska narav je nepromjenjiva već hiljadama godina, zato su nam razumljiva dobročinstva i zločini kroz historiju.“, u poglavlju „Čovjek-nečovjek“ zapisao je rahmetli Tarik Muftić. Kroz prizmu ove životne filozofije moguće je sagledati i njegov vlastiti život, jednu od najdramatičnijih sudbina Bošnjaka u komunističkom režimu. Tarik Muftić je pokretač ideje formiranja organizacije „Mladih Muslimana“.  Bio je inicijator osnivanja pokreta SDA u Mostaru 90-tih godina prošlog stoljeća i paradigma komunističkog mučenja slobodne misli posvećene vjeri. Čini se besprijekorno tačnom Muftićeva ocjena o „dobroj i zloj literaturi“ kad je riječ i o njegovoj biografiji. Mnogo više je „zlih“ tekstova objavljenih o njemu već onih u kojima se objektivno apostrofira Tarikova primordijalna misao i humanizam.

Opširnije...

Tužna proljeća

 

Svako proljeće, svaki april, maj, jun i jul, od 1992. godine, za Bošnjake su teški dani sjećanja na agresiju, na zločin, ubijanje, silovanje, mučenja, logore, protjerivanja, rušenja kuća, džamija. Bez oružja, a naivni, odgojeni u bratstvu i jedinstvu, sa koletivnim zaboravom istih zločina 1941. i drugih godina Drugog svjetskog rata, dočekali smo agresiju, i ponovilo se klanje u istočnoj Bosni, istočnoj Hercegovini, Krajini, gdje god su mogli četnici su klali, silovali, zatvarali, mučili Bošnjake. Danas, u aprili, maju, junu, julu sahranjujemo ostatke onih koje u međuvremenu, od dženaze do dženaze, pronađemo u nekoj od masovnih grobnica i izvrši se identifiacija. Iracionalna je, nestvarna, i da nije što jeste bila bi neshvatljiva radost majke, sestre, žene, što može ukopati kosti svog sina, brata, muža u Vlasenici, Bratuncu, Višegradu, Foči, Prijedoru, Zvorniku, Kotor Varoši, Kozarcu, Ključu, Sanskom Mostu, Petrovcu, Srebrenici... I redovno, na dženazama provokacije komšija Srba.

Oči u oči - Erdogan i Ahmadinejad

Gotovo neprimjetno, makar u BiH, prošao je susret premijera Republike Turske Recep Tayyip Erdogana i predsjednika Islamske Republike Iran Mahmouda Ahmadinejada u Teheranu. To je bio susret dva trenutno najuticajnija politička lidera muslimana u svijetu, Erdogana među sunnijama i Ahmadinejada među šiijama. Upravo zbog ovoga, te prijetnji Izraela da će napasti Iran, ali i trenutne situacije u Siriji, ovaj se sastanak čini vrlo bitnim. Erdogan je izrazio čvrstu potporu nuklearnim ambicijama Irana i time podržao Ahmadinejada u nastojanjima da ojača svoj miroljibivi nukelarni program, kao što je pokazao i da se protivi politici Izraela koji najavljuje napade na Iran.
 
Dakle, ova dva lidera su pokazala jedinstven stav u odnosu na izraelsku bahatost na bliskom Istoku, što gaji nadu i daje optimizam muslimanima širom svijeta. Sa druge strane, mediji saopćavaju da je bilo govora o Siriji, što je vjerovatno bio i glavni razlog posjete Erdogana Iranu, ali da lideri nakon sastanka o tome nisu govorili. Sirijsko pitanje trenutno je veliki problem unutar muslimanske zajednice i stav spram ove krize uglavnom se gradi na osnovu pripadnosti sunnijama ili šiijama. Zbog toga je razgovor Erdogana i Ahmadinejada o ovom pitanju bio neminovan i sigurno je bio glavna tema. Poštovaćemo odluku ovih lidera da o tim razgovorima ne izlaze u javnost, ali ćemo izraziti nadu da će ovaj razgovor dovesti do pravednog rješenja u Siriji, a na što nesumnjivo mogu utjecati ovi lideri.

Dobrica Ćosić poziva na nove sukobe

 

Barak Obama, dobitnik Nobelove nagrade za mir, predsjednik SAD-a za koga je navijao gotovo cijeli svijet kad se borio za poziciju predsjednika SAD-a očekujući da će zamjeniti politiku rata - politikom mira, poručio je rukovodstvu IR Irana da ne blefira kada govori da je spreman podržati Izrael i napasti IR Iran.