Poziv na promociju monografije: "Mladi Muslimani" - prvi tom

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci predstavljena Monografija Mladi muslimani - I tom

Udruženje Mladi muslimani, u saradnji s Naučno-istraživačkim institutom Ibn Sina, u srijedu  26. juna 2024. godine je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organiziralo promociju Monografije Mladi muslimani - I tom.

Ova monografija, autora Armina Džunuzovića, sadrži biografije 100 istaknutih pripadnika organizacije Mladi muslimani, osnovane 1939. godine.

- Radi se o osnivačima i prvim generacijama Organizacije. Ova naučna publikacija je nastajala godinama na osnovu naše dostupne ahrivske građe u Udruženju, i drugih izvora. Publikacija je prva u nizu planiranih, s obzirom da je više od 1.000 ljudi bilo obuhvaćeno sudskim procesima Mladim muslimanima nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Istraživanja se nastavljaju, očekujemo da se u narednom periodu pojavi i drugi tom - izjavio je Sanadin Voloder, sekretar Udruženja Mladi muslimani.

Autor Džunuzović je naglasio da je izlazak ove monografije veliki uspjeh naše historiografije, "jer su teme o kojima Monografija govori predstavljene kao tabu teme".

- Ovaj uspjeh je izrazito velik jer nam opisuje poseban period u našoj historiji, posebno u bošnjačkoj historiji, opisuje ljude, a kroz ljude priča priču o vremenu i ideji Mladih muslimana, borbi, istrajnosti - naglasio je autor.

Na promociji se obratio i direktor Instituta Ibn Sina Muhammed Husein Abbasi.

- Drago mi je da istaći da Ibn Sina u Bosni i Hercegovini svakih nekoliko godina predstavi neki važan projekat, koje provodimo ili sami ili sa drugima. Institut ima čast da je i danas prisutan kao suizdavač ovog važnog historijskog djela - kazao je, između ostalog, on.

Pored interaktivnog predstavljanja sadržaja Monografije, u interpretaciji Maida Dizdarevića i Amine Kahriman Muhasilović, ovom prilikom premijerno je izvedena Koračnica Mladih muslimana, odnosno himna koju je napisao Esad Karađozović, jedan od osnivača Organizacije.

Koračnicu je izveo dio Hora Medrese "Osman-ef. Redžović" iz Visokog.

Recenziju za Monografiju napisao je i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović i dr. Fahira Fejzić čengić, a izdavači Monografije su Udruženje Mladi muslimani i Institut Ibn Sina.

Dženaza akademiku Omeru Nakičeviću u ponedjeljak u haremu Gazi Husrev-begove džamije

Kolektiv Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu obavještava javnost da će dženaza emeritusu prof. dr. Omeru Nakičeviću biti klanjana u ponedjeljak, 26. augusta 2024. godine, u 10.00 sati u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

Isti dan, u 15.00 sati, dženaza će se obaviti u haremu centralne džamije u Teočaku.

Sjećanje i komemoracija povodom preseljenja na ahiret emeritusa prof. dr. Omera Nakičevića bit će održani u utorak 27. augusta 2024. godine u 14.00 sati u amfiteatru Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, danas u popodnevnim satima ostali su bez uglednog profesora, istaknutog i društveno angažiranog intelektualca, profesora emeritusa dr. Omer Nakičevića.

Profesor Omer Nakičević je na bolji svijet preselio u 98. godini života.

Rođen je u Teočaku 1927. godine. Svršenik je Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Magistarski rad pod naslovom Šejh Hasan Kafi Pruščak - pionir arapsko-islamskih znanosti u BiH odbranio je na Fakultetu za književnost Kairskog univerziteta 1968. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom Arapsko-islamske znanosti u BiH i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1981. godine.

Bio je prevodilac i spiker programa na arapskom jeziku Radio-televizije Beograd. Radio je kao profesor Arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi. Obnašao je funkciju šefa za zaštitu, obradu i istraživanje arhivske građe i rukopisa na orijentalnim jezicima pri Pokrajinskom arhivu u Prištini, te je bio angažiran na obradi rukopisa na orijentalnim jezicima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu radio je od 1982. godine, i bio je profesor emeritus na Katedri za hadis.

Bio je dekan Fakulteta od 1987. do 1990. godine, te od 1993. do 2000. godine.

Dobitnik je nekoliko priznanja i nagrada.

Od njegovih djela izdvajamo: Arapsko islamske znanosti i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) (1981), Uvod u hadiske znanosti (1986), Historijski razvoj institucije Rijaseta (1996), Historijski razvoj Fakulteta islamskih nauka (1887.-1998.) (1998), Kur’anski belagat i njegov ʻidžaz - nadnaravnost Kur’ana (2000), Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana (2002), Teočak kroz protok vremena (2010) i Muhamed Pašić, zaboravljeni direktor Šerijatske gimnazije (2011), U vrtlogu vremena (1927-2017).

Bio je vrsni prevodilac značajnih djela sa arapskog jezika.

Poslije Behram-begove medrese profesor Nakičević školovanje nastavlja u Sarajevu, pa u Beogradu. Priključuje se grupi Mladi muslimani, zbog čega biva osuđen na dvadeset godina, od čega odrobija 10 godina. Na robiji obavlja razne poslove. Među najtežim poslovima bili su oni u jami rudnika Zenica i Kakanj. U utrobi zemlje rudnika uglja u Kaknju radi više od godinu dana. Nakon izlaska iz zatvora nastavlja svoje školovanje.