Bošnjaci su svijetla obraza izašli iz Drugog svjetskog rata
U subotu, 24. decembra u Hotelu ''Europe'' održan je naučni skup ''Bošnjaci u Drugom svjetskom ratu''. Skup je otvorio bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je bio i pokrovitelj skupa. Izetbegović je između ostalog rekao: ''Nama Bošnjacima odgovara istina, pa i istina o Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu, ali, nažalost, umjesto nje, najčešće su nuđeni falsifikati, proizvoljna tumačenja, ignorisanje činjenica... Bošnjaci su bili prepušteni sami sebi, ali njihova politička elita, prije svega okupljena oko Udruženja Ilmije El-Hidaje, smogla je hrabrosti da 1941. godine rezolucijama, sarajevskom,pa i ostalim, tuzlanskom, banjalučkom, mostarskom itd., ustane protiv pogroma njihovih komšija Srba, Jevreja i drugih. To je bio izuzetan čin građanske hrabrosti'', rekao je Izetbegović i naglasio da ''Nikad više ne smijemo biti neorganizovani''. U izjavi za novinare Izetbegović je istakao da su Bošnjaci nespremni, politički neorganizovani i nenaoružani dočekali taj rat. Iz raznih razloga, a kao prvi je naveo to što JMO nije preživjela smrt svog vođe, a bošnjaci su bili prinuđeni ratovati za druge vojske. "Posljednjih dana svjedoci smo uvrijedljivih stavova u vezi sa ulogom Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu, ali Bošnjaci su bili predmet genocida, regrutiranja u četničke brigade, a samo mali broj njih uspio se organizirati samostalno", kazao je Izetbegović.
Proglasimo 9. januar Danom istine o genocidu u BiH
I ovog 9. januara u manjem entitetu će se obilježiti Dan Republike Srpske i Krsna slave Republike Srpske. Na taj dan, 9. januara 1992. godine je Skupština srpskog naroda u BiH usvojila je Deklaraciju o proglašenju tzv. Srpske Republike BiH. Naziv tzv. Srpske Republike BiH u Republika Srpska zvanično je promijenjen 12. avgusta 1992. U obilježavanja Dana Republike Srpske i njene krsne slave sv. arhiđakona Stefana uključite će se i Vlada RS, škole, općine. Služit će se parastosi i održavati slični crkveni obredi.Spore promjene u Egiptu
Al Noor ili kako je nazivaju selefijska partija, osvojila je 24% posto glasova na izborima u Egiptu i time postala značajan politički faktor u državi. Više glasova osvojila su samo Muslimanska braća, i to 36%. Uspjeh Al Noor partije bio je iznenađenje za sve, pa možda i za samo rukovodstvo partije koja okuplja uglavnom siromašniji sloj egipatske države. Ova partija se zalaže za uspostavu islamskih društvenih i političkih normi u državi, a što mnogima smeta, kako unutar države, tako i izvan nje. Iako je tzv. ''Arapsko proljeće'' u Egiptu rezultiralo odlaskom sa političke scene Hosnija Mubaraka, ipak se reforme sporo dešavaju, a vojska drži konce u svojim rukama, a prema više izvora iz svijeta na nju se vrši jak pritisak od strane vlasti iz Amerike i Izraela. To, na određeni način potvrđuje i brutalan odnos prelazne vlasti koja je pod okriljem vojske, prema demonstrantima koji na Trgu Tahrir protestiraju zbog sporih promjena.