Bregović ''sahranjuje'' žrtve iz Džolinog filma
Reisu-l-ulema, akademik prof. dr. Mustafa ef. Cerić klanjao je džumu i bio hatib u glavnoj džamiji u Hadžićima. Govorio je o ISTINI kao filozofskom, sociološkom, antropološkom, duhovnom, Božijem pojmu i stanju, ali i kao pravu svih ljudi na istinitu informaciju, istinit odnos svakoga prema svakome, pa i države i njenih institucija kakve su i sudovi i tužilaštva prema građanima. Dobrica Ćosić poziva na nove sukobe
Barak Obama, dobitnik Nobelove nagrade za mir, predsjednik SAD-a za koga je navijao gotovo cijeli svijet kad se borio za poziciju predsjednika SAD-a očekujući da će zamjeniti politiku rata - politikom mira, poručio je rukovodstvu IR Irana da ne blefira kada govori da je spreman podržati Izrael i napasti IR Iran. Omladinska konferencija nevladinih organizacija
U subotu, 17. marta u Konferencijskoj sali Centra za edukaciju i istraživanje NAHLA, a u organizaciji Udruženja ''Mladi muslimani'' održana je konferencija omladinskih nevladinih organizacija. Riječ je o redovnoj konferenciji koju već nekoliko godina organizira naše Udruženje. Ove godine održana su dva predavanja uz diskusije, a prezentiran je i rad Udruženja ''Prosvetitelj'' iz Srebrenice. Predavači su bili doc. dr. Ahmet Alibašić sa temom: ''Islamsko djelovanje u pluralnom društvu'', te mr. sci. hfz. Kenan Musić sa temom: ''Islamski pokreti – Između teološkog formalizma i suštinske duhovnosti''.
Docent Alibašić u svom predavanju između ostalog je naglasio sljedeće: ''Pitanje je kako vjeru živjeti u sekularnom društvu. Mi često griješimo i postavljamo Šerijat i sekularno društvo kao suprotnosti. Jer se kod nas Šerijat prevodi kao islamsko pravo ili islamski zakon. A kad kažemo zakon onda mislimo na zakon koji ima sankciju, ali ako postavimo Šerijat kao ibadet onda se u liberalnoj demokratiji nema ništa protiv ibadeta. Recimo u Francuskoj vlasti imaju obavezu da muslimanima obezbjede obavezu gdje će klanjati, da omoguće slobodu vjeroispovjesti. Sada je političko pitanje, a ne više pravno, da li će načelnik reći evo vam džamija. Etičke norme šerijata niko ti ne dira, ti možeš živjeti po etičkim i moralnim normama bez obzira na zakon i šta on kaže, da li je nemoral dozvoljen, kao prostitucija, homoseksualizam, preljuba, ti se svega možeš odreći i živjeti moralno. I ostaje treći dio Šerijata, a to je zakon. I tu dio tih normi može da se sprovede u sekularnoj državi. Ako se ti dogovoriš sa braćom i sestrama kako ćeš dijeliti imovinu, pa i po Šerijatskom porodičnom pravu, odeš kod sudije i on to tako zabilježi'', kaže Alibašić.
U nastavku docent Alibašić kaže: ''Druga stvar je veza između pravne i recimo etičke strane Šerijata. Na primjer, po etičkoj strani Šerijata zinaluk je zabranjen, a po pravnoj strani Šerijata to podliježe sankcijama. U laičkim državama zinaluk nije kažnjiv, ali ti ako se držiš moralne strane Šerijata ispunjavaš i njegovu pravnu stranu. Na to također otpada dobar dio pravnog okvira Šerijata, odnosno dobar dio možeš prakticirati i u laičkoj državi. Dakle, ako ovo razložimo vidimo da je Šerijat dobrim dijelom primjenjiv u sekularnoj državi. Koji je to procenat nije zahvalno govoriti, ali je sigurno značajan. Zašto je to važno, zato što je mnogo važan mentalni odnos prema nečemu. Kako se ti postaviš prema društvu, da li ćeš reći da u nekom društvu nemaš slobodu prakticiranja i ispoljavanja vjere nikako, malo ili mnogo. Kako se postaviš ti tako će se postavitii društvo prema tebi. U ovakvom poimanju Šerijata i slobode nismo ni mi dovoljno učinili u društvu da bi bili shvaćeni. Tu je velika odgovornost na zajednicama islamskim, kod nas i u drugim.
Na početku svog izlaganja hafiz Musić osvrnuo se na naslov teme koja mu je ponuđena, a koja glasi ''Islamski pokreti – između teološkog formalizma i istinske duhovnosti'', naglašavajući da u islamu nema teologije, jer mi nemamo nauku o Bogu, te kada govorimo o istinskoj duhovnosti da i tu možemo naići na probleme u smislu da u jednom gradu pripadnici dva tarikata će se razići oko toga čija duhovnost je istinska. Druga stvar koju je potencirao hafiz Musić jeste neznanje, koje je nažalost dobro prisutno kod nas, pojedinačno, u okviru organizacija koje se referiraju na islam, te čak i unutar IZ. Islam nije naše tumačenje i naše viđenje islama. I naveo nekoliko primjera kojima je prisustvovao, npr. predavanje jednog hafiza u ramazanu koji je govorio tako da sa tog predavanja izađeš sa uvjerenjem da niko ko nije hafiz neće ući u džennet. Kako izaći iz ovoga, samo na dugoročne staze smatra hafiz Musić. A ovo će se ostvariti kroz tri principa, tri smjernice: Princip ljubavi prema ummetu; Princip poštovanja odnosno, ne ulaženja u razilaženja; Princip neosuđivanja bilo koga., tj. poštovanje privatnosti drugog. I za kraj hafiz Musić je naglasio četiri stvari koje mora imati svaki pojedinac i organizacija koja se referira na islam ili je islamska zajednica, a to su: Kvalitet, Kontinuitet, Konzistentnost, Kreativnost.
