Okupljali smo moralnu elitu u Bošnjaka

Diwan: Kada je i zašto organiziran Pokret ''Mladi muslimani''?

Bakšić: Pokret ''Mladi muslimani'' organiziran je 1939. godine. Da bi se u potpunosti shvatio razlog formiranja Pokreta mora se posmatrati širi društveno-politički, nacionalni i historijski kontekst. Naime, 1939. godine desilo se nekoliko događaja koji su imali negativan utjecaj na Bošnjake. Naravo, tada Bošnjaci nisu nosili ovo ime, već su bili Srbi ili Hrvate muslimanske vjerispovjesti, ili su bili neopredjeljeni što je bila odluka većinskog dijela našeg naroda. Dakle, Bošnjaci nisu imali nacionalna prava u Kraljevini Jugoslaviji i to je bio jedan od motiva i razloga za formiranje Pokreta. Treba naglasiti da osnivači Pokreta nisu imali visoku svijest o nacionalnom imenu Bošnjak, ali su itekako i kristalno jasno znali da nisu Srbi i Hrvati i vrijeđala ih je činjenica da su nacionalno potcjenjivani od drugih naroda. Potcjenjivački odnos, potpuno minimiziranje uloge, značaja, postojanja Bošnjaka u Bosni, bilo je posebno izraženo u društvenom i političkom životu Kraljevine Jugoslavije, bez obzira na činjenicu da je postojala Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO) i da je njen predsjednik dr. Mehmed Spaho bio ministar u Vladi. Takav odnos srpske i hrvatske politike prema Bošnjacima kulminirao je upravo 1939. godine.

Opširnije...

Doktor Tarik Muftić bio je simbol bosansko-muslimanske kušnje

 

„Postoji čitava literatura koja opisuje dobre ljude i dobra djela koja su uradili, ali je daleko brojnija i veća literatura koja opisuje zla i zločince u svim narodima i svim vremenima. Ljudska narav je nepromjenjiva već hiljadama godina, zato su nam razumljiva dobročinstva i zločini kroz historiju.“, u poglavlju „Čovjek-nečovjek“ zapisao je rahmetli Tarik Muftić. Kroz prizmu ove životne filozofije moguće je sagledati i njegov vlastiti život, jednu od najdramatičnijih sudbina Bošnjaka u komunističkom režimu. Tarik Muftić je pokretač ideje formiranja organizacije „Mladih Muslimana“.  Bio je inicijator osnivanja pokreta SDA u Mostaru 90-tih godina prošlog stoljeća i paradigma komunističkog mučenja slobodne misli posvećene vjeri. Čini se besprijekorno tačnom Muftićeva ocjena o „dobroj i zloj literaturi“ kad je riječ i o njegovoj biografiji. Mnogo više je „zlih“ tekstova objavljenih o njemu već onih u kojima se objektivno apostrofira Tarikova primordijalna misao i humanizam.

Opširnije...

Tužna proljeća

 

Svako proljeće, svaki april, maj, jun i jul, od 1992. godine, za Bošnjake su teški dani sjećanja na agresiju, na zločin, ubijanje, silovanje, mučenja, logore, protjerivanja, rušenja kuća, džamija. Bez oružja, a naivni, odgojeni u bratstvu i jedinstvu, sa koletivnim zaboravom istih zločina 1941. i drugih godina Drugog svjetskog rata, dočekali smo agresiju, i ponovilo se klanje u istočnoj Bosni, istočnoj Hercegovini, Krajini, gdje god su mogli četnici su klali, silovali, zatvarali, mučili Bošnjake. Danas, u aprili, maju, junu, julu sahranjujemo ostatke onih koje u međuvremenu, od dženaze do dženaze, pronađemo u nekoj od masovnih grobnica i izvrši se identifiacija. Iracionalna je, nestvarna, i da nije što jeste bila bi neshvatljiva radost majke, sestre, žene, što može ukopati kosti svog sina, brata, muža u Vlasenici, Bratuncu, Višegradu, Foči, Prijedoru, Zvorniku, Kotor Varoši, Kozarcu, Ključu, Sanskom Mostu, Petrovcu, Srebrenici... I redovno, na dženazama provokacije komšija Srba.

Oči u oči - Erdogan i Ahmadinejad

Gotovo neprimjetno, makar u BiH, prošao je susret premijera Republike Turske Recep Tayyip Erdogana i predsjednika Islamske Republike Iran Mahmouda Ahmadinejada u Teheranu. To je bio susret dva trenutno najuticajnija politička lidera muslimana u svijetu, Erdogana među sunnijama i Ahmadinejada među šiijama. Upravo zbog ovoga, te prijetnji Izraela da će napasti Iran, ali i trenutne situacije u Siriji, ovaj se sastanak čini vrlo bitnim. Erdogan je izrazio čvrstu potporu nuklearnim ambicijama Irana i time podržao Ahmadinejada u nastojanjima da ojača svoj miroljibivi nukelarni program, kao što je pokazao i da se protivi politici Izraela koji najavljuje napade na Iran.
 
Dakle, ova dva lidera su pokazala jedinstven stav u odnosu na izraelsku bahatost na bliskom Istoku, što gaji nadu i daje optimizam muslimanima širom svijeta. Sa druge strane, mediji saopćavaju da je bilo govora o Siriji, što je vjerovatno bio i glavni razlog posjete Erdogana Iranu, ali da lideri nakon sastanka o tome nisu govorili. Sirijsko pitanje trenutno je veliki problem unutar muslimanske zajednice i stav spram ove krize uglavnom se gradi na osnovu pripadnosti sunnijama ili šiijama. Zbog toga je razgovor Erdogana i Ahmadinejada o ovom pitanju bio neminovan i sigurno je bio glavna tema. Poštovaćemo odluku ovih lidera da o tim razgovorima ne izlaze u javnost, ali ćemo izraziti nadu da će ovaj razgovor dovesti do pravednog rješenja u Siriji, a na što nesumnjivo mogu utjecati ovi lideri.

Podkategorije