Na ahiret preselio dr. Fatih Ali Hasenejn

  • Štampa
Detalji
Objavljeno utorak, 20 Avgust 2024 10:19
Autor Sanadin

 U ponedjeljak 19. augusta u 3 sata iza ponoći u Istanbulu na ahiret je preselio dr. Fatih Ali Hasenejn. Bio je smješten na intenzivnoj njezi početkom mjeseca u bolnici Medipol. Bio je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i Bošnjaka te je imao historijsku ulogu u koordiniranju humanitarne i medicinske pomoći za vrijeme Agresije.

Medicinu je studirao u Beogradu, a specijalizaciju interne medicine završio na Medicinskoj akademiji Bečkog univerziteta. Doktor Fatih je rođen u Kerkudžu, gradiću na sjeveroistoku Sudana 1946. godine.

U svom životu i radu mnogo se bavio problemima muslimanskih manjina u jugoistočnoj Evropi, ali i drugdje u svijetu, o čemu je napisao i nekoliko knjiga. Bio je posebno angažiran na medijskom predstavljanju islama i na humanitarnom pomaganju muslimana i njihovom vjerskom osvješćivanju.

Povodom njegove smrti reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je porodici uputio izraze saučešća.

 

Haniyeh je bio pragmatičan vođa Hamasa

  • Štampa
Detalji
Objavljeno srijeda, 31 Juli 2024 08:41
Autor Sanadin

Ismail Haniyeh, vođa Hamasa koji je ubijen u, kako je grupa rekla, "cionističkom napadu" u Iranu, bio je snažno lice međunarodne diplomacije palestinske grupe dok je rat bjesnio u Gazi, gdje su tri njegova sina ubijena u izraelski vazdušni napad.

No, uprkos retorici, mnoge diplomate su ga smatrale umjerenim u poređenju sa članovima grupe u Gazi.

Postavljen na čelnu poziciju Hamasa 2017. godine, Haniyeh je živio između Turske i Katara, što mu je omogućilo da djeluje kao pregovarač u pregovorima o prekidu vatre.

Tri Hanijehova sina – Hazem, Amir i Mohamed – ubijena su 10. aprila kada je izraelski vazdušni napad pogodio automobil koji su vozili. Haniyeh je u napadu izgubio i četvero svojih unučadi, tri djevojčice i dječaka.

Rekao je da su "interesi palestinskog naroda ispred svega" kada su ga upitali da li će njihovo ubistvo uticati na pregovore o primirju.

Njegova sestra je također uhapšena u aprilu, a izraelska policija i Shin Bet rekli su da je zadržana pod sumnjom da je kontaktirala s liderima Hamasa i da je podsticala "terorističke napade" u Izraelu gdje je živjela.

Bez obzira na oštar jezik u javnosti, arapske diplomate i zvaničnici su ga smatrali relativno pragmatičnim u poređenju sa tvrđim glasovima unutar Gaze.

Dok je izraelskoj vojsci govorio da će se "daviti u pijesku Gaze", on i njegov prethodnik na mjestu lidera Hamasa, Khaled Meshaal, obišli su regiju kako bi razgovarali o sporazumu o prekidu vatre s Izraelom uz posredovanje Katara koji bi uključivao razmjenu talaca za Palestince u izraelskim zatvorima kao i više pomoći za Gazu.

Kada je napustio Gazu 2017. godine, Haniyeha je naslijedio Yahya Sinwar koji je proveo više od dvije decenije u izraelskim zatvorima i kojeg je Haniyeh primio natrag u Gazu 2011. nakon razmjene zatvorenika.

"Haniyeh vodi političku bitku za Hamas s arapskim vladama", rekao je prije smrti Adeeb Ziadeh, specijalista za palestinska pitanja na Univerzitetu Katar.

"On je politički i diplomatski front Hamasa", rekao je Ziadeh.

Haniyeh i Meshaal su se sastali sa zvaničnicima u Egiptu, koji je također imao posredničku ulogu u pregovorima o prekidu vatre. Haniyeh je početkom novembra otputovao u Teheran kako bi se sastao sa iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, izvještavaju iranski državni mediji.

Kao mladić, Haniyeh je bio studentski aktivista na Islamskom univerzitetu u Gazi. Pridružio se Hamasu kada je osnovan u Prvoj palestinskoj intifadi 1987. Uhapšen je i nakratko deportovan.
Hanija je postala štićenik osnivača Hamasa šejha Ahmada Jasina, koji je, kao i Hanijeva porodica, bio izbeglica iz sela Al Jura u blizini Aškelona. Godine 1994. rekao je Reutersu da je Yassin bio model za mlade Palestince, rekavši: “Od njega smo naučili ljubavi prema islamu i žrtvovanju za islam, a ne da klečimo pred ovim tiranima i despotima.” Šejha Yassina je ubio Izrael 2004. godine.

Haniyeh je bio rani zagovornik ulaska Hamasa u politiku. On je 1994. godine rekao da bi formiranje političke stranke „omogućilo Hamasu da se nosi sa novim razvojem događaja“.

Na početku njegov prijedlog nije bio prihvaćen od strane vodstva Hamasa, ali kasnije je odobren i Haniyeh je postao palestinski premijer nakon što je grupa pobijedila na palestinskim parlamentarnim izborima 2006. godine, godinu dana nakon izraelskog povlačenja iz Gaze.

Grupa je preuzela upravljanje Gazom 2007. godine, što je dovelo do toga da palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, koji potiče iz suparničke frakcije Fataha, smijeni Haniyeha s mjesta premijera.

2012. godine, na pitanje da li je Hamas odustao od oružane borbe, Haniyeh je odgovorio “naravno da nije” i rekao da će se otpor nastaviti “u svim oblicima – narodni otpor, politički, diplomatski i vojni otpor”.

Emocionalna alhemija iskušenja na primjeru zemljotresa u Turskoj i Siriji

  • Štampa
Detalji
Objavljeno ponedjeljak, 20 Februar 2023 12:25
Autor Sanadin
U mnogim ajetima i hadisima se iskušenja, nesreće, nedaće spominju, ali gotovo uvijek kroz pozitivnu perspektivu.

Uzvišeni Allah kaže u Kur’anu: “Ta, zaista, s mukom je i last (olakšanje), zaista s mukom je i last”. Ibn Kesir r.a. u svom tefsiru Kur’ana pojašnjava ove ajete sa sljedećim hadisom: Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem je rekao: “Kada bi muka došla i ušla u kamen, za njom bi došlo i olakšanje da muku istjera”.

Opširnije...

Zašto Erdoğan insistira na susretu Putina i Zelenskog?

  • Štampa
Detalji
Objavljeno ponedjeljak, 11 April 2022 00:00
Autor Administrator

Bilo bi nerazumno očekivati da će mirovni pregovori u Istanbulu dati brze rezultate. To što je fokus u pregovorima bio na šest različitih pitanja, kao i to što su pregovaračke strane ostvarile napredak na svim frontama (osim Krima i Donbasa), a ministri vanjskih poslova dogovorili novi sastanak, svakako je pozitivan pomak. Doista, sljedeći korak je sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Očito će predsjednik Recep Tayyip Erdoğan nastojati da se to dogodi tokom Putinove predstojeće posjete Turskoj.

Na početku se Rusija obavezala da će “smanjiti” svoje vojne napade na Kijev i Černihiv mada su to uradili samo kako bi bolje razmotrili te operacije i to sve skupa odražava uspone i padove koji su pred nama. Nije tajna da je okončanje rata puno teže nego započinjanje. Hoće li i u Ukrajini strane postići napredak prema prekidu vatre i, shodno tome, uspostaviti mir tako što će na tom putu napraviti određena zaustavljanja? Dok nastavljaju s naporima da potisnu suprotnu stranu, raspravljat će o uslovima za pregovaračkim stolom.

Rusi će vjerovatno produžiti mirovne pregovore, u nadi da će razviti nove inicijative na terenu i da vide hoće li solidarnost zapadnog saveza s vremenom oslabiti. Ukrajinci će pak poduzeti određene pokušaje kako bi prisilili ruske snage na povlačenje, a pritom će i dalje primati vojnu pomoć od Zapada.

Britanski premijer Boris Johnson već govori o slanju “smrtonosnijeg” oružja u Ukrajinu. Predsjednik SAD-a Joe Biden, pak, zauzet je izjavama o promjeni režima u Rusiji i trenutnoj krizi koja traje decenijama.

Nema razloga očekivati da će Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo odustati od svoje predanost slabljenju Rusije.

S tim u vezi, turski prijedlog o “pronalaženju časnog izlaza diplomacijom” mogao bi na kraju biti jedina opcija ruskog predsjednika. Ono što je sada važno je da će mirovni pregovori biti još u toku kada strane zaključe da je došlo vrijeme za prekid vatre.

Na povratku iz Uzbekistana, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan razgovarao je s grupom novinara, uključujući i mene. Mislim da turski predsjednik ostaje predan da učini sve što je u njegovoj moći kako bi olakšao prekid vatre između Rusije i Ukrajine. U tu svrhu inzistira na ličnom sastanku Putina i Zelenskog – što se temelji na njegovom 20-godišnjem iskustvu i njegovoj vjeri u diplomatsku strategiju “ličnog susreta” ruskog i ukrajinskog kolege.

Bilo je potrebno više od jednog pokušaja da se dođe do mirovnih pregovora u Istanbulu. Podsjetimo, Erdoğan od prvih dana sukoba pokušava dogovoriti susret čelnika Rusije i Ukrajine.
Ali zašto je važno da se dva predsjednika sastanu?

Erdoğan zna da bi susret dvojice lidera mogao mirovne pregovore podići na sljedeću razinu. To što ruski pregovarači zauzimaju snažan i beskompromisan stav u takvim okolnostima tipičan je podvig ruske diplomacije. Iako je kontekst očito bio drugačiji, slični problemi su se dogodili i tokom pregovora o Siriji između Turske i Rusije. Za poduzimanje ključnih koraka bili su potrebni lični susreti.

Ovaj put turski predsjednik želi sastaviti Putina i Zelenskog kako bi iskoristio “faktor lidera” za rješenje krize. Da bi došli dotle, ruski čelnik mora zaključiti da je došlo vrijeme za pauzu ili završetak borbi. Isto tako, Zelenski mora biti u stanju pokazati dužnu odlučnost da uđe u pregovore i provede taj sporazum u djelo.

Mir zahtijeva od obje strane određene ustupke. U tom smislu, Zelenski će se suočiti sa svojim pravim izazovom nakon susreta s ruskim kolegom. Moglo bi biti teško prodati ukrajinski narod pod uslovima tog sporazuma i teško uvjeriti Sjedinjene Države, Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

U međuvremenu, nema razloga zavidjeti Turskoj na aktivnom olakšavanju rješavanja evropskog spora ili povlačenju nepotrebnih paralela. Naprotiv, Zapad treba podržati turske napore da okonča ovaj rat – koji nanosi štetu svačijim interesima.

_____________________
Piše: Burhanettin Duran

Još članaka...

  1. U ISTANBULU ODRŽANA PANEL DISKUSIJA: ŽIVOT I DJELO PROF. DR ISMETA KASUMAGIĆA
  2. Normalizacija odnosa i formiranje 'novog Bliskog istoka'
  3. Na ahiret preselio Kemalletin Erbekan
  4. Vrijeme je da se zaustavi krađa palestinske zemlje

Podkategorije