Mladi muslimani u Skoplju na promociji knjige "Mislilac i državnik Alija Izetbegović"
- Detalji
- Objavljeno ponedjeljak, 10 Septembar 2018 00:00
- Autor Administrator
U staroj skopskoj čaršiji je u subotu 8. septembra u organizaciji Bošnjačkoj istraživačkog centra "lilium bosniakum" i Muzeja "Alija Izetbegović" organizirana promocija knjige "Mislilac i državnik Alija Izetbegović" autora Fikreta Muslimovića i Selme Cikotića.
Promotori knjige bili su akademik Ferid Muhić, Adnan Žiško, direktor Muzeja Alija Izetbegović i sekretar Udruženja "Mladi muslimani" Anes Džunuzović.
Promocija knjige Haruna Hodžića "Sedžda na čistoj zemlji bosanskoj"
- Detalji
- Objavljeno ponedjeljak, 03 Septembar 2018 00:00
- Autor Administrator
Osnovni odbor, Udurženja "Mladi muslimani", Ilidža u petak 31. Avgusta 2018. godine organizirao je promociju knjige autora Haruna Hodžića "Sedžda na čistoj zemlji bosanskoj".
Promocija je održana u multimedijalnoj sali Kina Igman na Ilidži.
Promotori su bili Elmedina Muftić i Anes Džunuzović. Dok je ulogu moderatora preuzeo Irfan Gazdić.
U sklopu promocije ilahije su izvele Berina Tabak i Fatima Muftić.
Promocija ove knjige, nova je u seriji promocija koje Udruženje "Mladi muslimani" organizira s ciljem afirmacije i obnavljanja sjećanja na ulogu i važnost Armije R BiH i njenih pripadnika u agresiji na BiH 1992 - 1995. godine.
U lijepoj atmosferi, promocija je krenula izvođenjem ilahije o šehidima (neka je mir Njima) koji su svoje živote utkali u izgradnju BiH što je nekako odmah izazvalo neskrivene emocije kod okupljene publike. Anes Džunuzović, sekretar udruženja "Mladi muslimani" kao urednik knjige, prvi se je obratio od promotora i istakao posebnost ove knjige i njenu patriotsku važnost. Anes je naznačio prednost knjige jer potencira i forsira ulogu i važnost običnog čovjeka, borca; skromnih ljudi koje svakodnevno srećemo a ne znamo o njihovom doprinosu. Kazao je da ova knjiga nakon čitanja stimuliše, motivira i izaziva patriotski naboj u svakome, naglašavajući da je to nekako upravo ono što u današnjici izostaje. Elmedina Muftić, kao drugi promotor i recenzent knjige istakla je da je, Njoj lično, velika čast jer se njeno ime nalazi na koricama knjige u kojoj su imena najboljih sinova BiH. Ona je kazala da je ova knjiga izašla iz pera gazije koja uljeva i ponovo vraća čast i dostojanstvo, sa porukom da je časno biti Bošnjak. Te je zaključila da čitanjem ove knjige mi prepoznajemo sebe, prepoznajemo ono što smo preživjeli u agresiji, odnosno u periodu postagresije. Jer kako je Elmedina to lijepo kazala "Harun je ovdje opisao svoje suborce, a svako od nas opet ima ili zna plejadu ljudi koji su doprinjeli otporu protiv agresora. Te su nas na taj način zadužili da se o njima treba znati jer su nama u amanet ostavili ovu državu". Na kraju se, kako je to obično i red, kratko obratio i sam autor objašnjavajući razloge zbog kojih je knjiga i nastala. Autor je govorio o važnosti ljudi koji su se odazvali u odbrani domovine, koji nisu žalili ni dati svoje živote da bi danas živjeli u slobodnoj BiH. Kazavši da neće više Bošnjaci dozvoliti da budu klati dva puta kao što je to bio Ševal Tabaković i da neće Bošnjaci dozvoliti da majke ispraćaju po šest sinova kao što je to učinila Hava Tatarević. Jer je prirodno pravo Bošnjaka da žive na ovome prostoru. Što se, nekako na kraju i nametnulo kao glavna poruka ovoga skupa!
Kampanja Udruženja "Mladi muslimani" uoči bajramskih dana - "Bajram bez alkohola"
- Detalji
- Objavljeno ponedjeljak, 20 Avgust 2018 00:00
- Autor Redakcija
Kampanja Udruženja "Mladi muslimani" uoči bajramskih dana!
Na današnji dan 29. jula 1944. umro je Mehmed ef. Handžić
- Detalji
- Objavljeno nedjelja, 29 Juli 2018 00:00
- Autor Administrator
Na današnji dan, 29. jula 1944. godine, umro je u Sarajevu hadži Mehmed ef. Handžić, mnogostrani pisac, kulturni, društveni i javni radnik. Rođen je u Sarajevu 16.XII 1906. godine. Tu je završio mekteb, osnovnu školu i Šeriatsku gimnaziju. Na univerzitetu El-Azher u Kairu završio je teološke studije. Po povratku u Sarajevo imenovan je 1932. godine za muderrisa-suplenta na Gazi Husrevbegovoj medresi, gdje ostaje do početka 1937, kada je premješten u Gazi Husrevbegovu biblioteku, koju vodi do polovine 1944. godine.Od 1939, pa do smrti predaje na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi prvo kao ugovorni, a od proljeća i 1944. godine kao redovni profesor osnova i šeriatskog prava (usuli fikh) i tumačenje Kur’ana (tefsir). Jedno vrijeme je honorarno predavao vjeronauku na I gimnaziji u Sarajevu. Umro je u 38. godini života 29. VII 1944. godine.
Prvi Handžićev rad je štampan 1928. godine u sarajevskom Novom beharu (Osnivač Kaira i El-Azhera – Misao da je Slaven). Otada, pa do smrti Handžić je napisao i objavio preko 300 radova kraćih i dužih iz svih oblasti islamistike, historije islama i muslimana, književnog rada bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima, kao i aktuelnih problema tadašnjeg muslimanskog života u Bosni i Hercegovini. Pored orginalnih radova, Handžić je i prevodio sa orijentalnih jezika prvenstveno djela domaćih pisaca (Hasan Kafi Prušćak, Sabit Užičanin, Ali Dede Mostarac).Pisao je i na arapskom jeziku. Tako je na arapskom jeziku štampao tri knjige još dok je bio na studijama u Kairu, a i kasnije u domovini napisao je nekoliko radova na arapskom jeziku i štampao u Glasniku IVZ i u El-Hidaji.
Posebnu pažnju mu zaslužuju radovi iz područja historije muslimana na Balkanu i u Evropi (Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo Bosanskohercegovačkih muslimana. Jedan prilog povijesti širenja islama u Bosni i Hercegovini, Muslimani u Mađarskoj, Muslimani u Poljskoj, Muslimani na Siciliji, Iz historije Arapa u Španiji).
O književnom radu bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima Handžić je dao preko dvadeset zapaženih radova, neki su od njih posebne studije (Književni rad bosansko-hercegovačkih mušlimana, Ibrahim Zikri, Ibrahim ef. Alajbegović-Pečevija, Husein Lamekani i dr.).
Kao društveni radnik Handžić se posebno istakao u radu ilmijjanskog društva El-Hidaje u kome je radio od njegova osnivanja 1936. godine, pa do smrti. Posebno je vidljiv njegov rad u El-Hidaji, kad je 1939. došao za predsjednika i urednika društvenog glasila. Handžićevom zaslugom je ilmijjanski stalež kao cjelina podigao svoj ugled i dostojanstvo. Na ilmijju se počelo gledati kao na faktor s kojim treba računati kad god se radi o vjerskom, prosvjetnom i kulturnom životu naših muslimana, a što se ranije ilmijji neosnovano a često i tendenciozno osporavalo. Pored El-Hidaje, Handžić je radio i u muslimanskom potpornom društvu ,,Merhamet“ u Sarajevu.
I kao vaiz i predavač Handžić je bio poznat ne samo u Sarajevu, nego u svoj Bosni i Hercegovini. Kako je imao ispravan i dosljedan stav u svim musIimanskim, posebno vjerskim pitanjima, Handžić je potpuno zasluženo i pitan i priznavan za duhovnog vođu bosanskohercegovačkih muslimana.
___________________________________
Za dialogos.ba piše: Mahmud Traljić
https://dialogos.ba/2018/07/29/na-danasnji-dan-29-jula-1944-umro-je-mehmed-ef-handzic-2/