Palestinsko proljeće počinje 20-og septembra

 

Izraelski premijer je pristao pregovarati o granicama utvrđenim pregovorima 1967. godine odmah nakon stupanja na snagu prekida vatre u pojasu Gaze. Do sada je Natanjahu odbijao da objelodani bilo kakav detalj vezan za određivanje granice. Viši izraelski dužnosnik je odbio da se izjasni da li će premijer uzeti datum prekida vatre kao osnov za početak pregovora, ali indicija ukazuju da je Izrael voljan da nastavi mirovne pregovore koji se vode pod pokroviteljsvom američkog predsjednika Baraka Obame. U svom govoru o Bliskom Istoku u maju on je predložio da osnov za pregovore budu granice utvrđene prije 1967. godine i da je moguće provesti i zamjenu teritorija između Izraela i Palestine.

Natanjahu je oštro reagirao odbijajući mogučnost da se Izrael povuče sa cijele Zapadne obale, što u stvari i nije bio Obamin prijedlog. Kakao prenosi Channel 2 Natanjahu okvirno smatra da dolazi u obzir zamjena teritorija naročito u predjelu Zapadne obale. Jedan izraelski dužnosnik koji je želio ostati anoniman izjavio je da ne negira ovaj TV izvještaj, ali pošto su pregovori u toku on ne želi davati pojedinosti. Mi smo spremni za nastavak mirovnih pregovora, ali znamo da se u Obaminom prijedlogu nalazi dosta stvari koje je teško prihvatiti. Izrael nastoji da ubjedi Palestinsku stranu da odustane od nastojanja za priznanjem od strane UN, on to vidi samo kao odraz nemoći i pokušaj da se pomjeri sa mrtve tačke vezanim za mirovne pregovore. Palestinska strana negira da je takav prijedlog došao sa Izraelske strane. Palestinska strana traži od Izraela da prekinu gradnju naselja na Zapadnoj obali, prije nego što se nastave mirovni pregovori. Izrael ne želi ulaziti u pregovore sa uslovljavanjem gdje bi se prvenstveno raspravlajlo o granicama i naseljima, a u uz to insistira da Palestina prizna Izrael ka jevrejsku državu. 

Prekid vatre iz 1949. godine doveo je do stvaranja granice, nakon rata koji je trajao dvije godine i nakon kojeg je došlo do formiranja jevrejske države. Granica je ostala do 1967. godine kada je Izrael zauzeo Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jerusalem na što Palestinska strana polaže pravo i zahtjeva da im se vrati. Palestinci i ostatak svijeta zahtjevaju da osnov za formiranje granice treba da bude ona utvrđena 1967. godine, dok Izraelska strana smatra da je to bio samo privremeni prekid vatre i da nema osnova formirati na tome trajnu graničnu liniju. Prethodno se Izraelska starna složila da ta linija bude osnov za pregovore i čak dva puta su bili veoma približili stavove, ali pregovori su propali zbog drugih stvari. Trnovit problem je podjela Jerusalema i povratak Palestinskih izbjeglica, ali o tome bi se moglo pregovarati nakon što se riješi problem granica. Američki državni sekretar Hilari Klinton smatra da bi se definisanjem granica situacija uveliko smirila jer bi se znalo koje teritorije i koja naselja kome pripadaju. Uprkos nepostizanju sporazuma Palestinci idu korak dalje ka priznanju UN-a. Glasanje ''za'' u Generalnoj skupštini je ipak simbolično ali ne i pravno obavezujuće, ali je moguće da se nakon toga Izrael nađe u izolaciji, a Palestinska strana popravi svoj položaj prije obnove pregovora. Palestinski dužnosnici najavljuću da organiziraju masovne demonstarcije 20-og septembra kojima se izražava nezadovoljstvo zbog Izraelske okupacije. Palestinski dužnosnik Jaser Abed Rabbo izražava želju da milioni ljudi dođu na proteste kao produženi napor u nastojanju da se uspostavi Palestinska država. Simbolični broj na protestima bit će 194, koji indicira Palestinu kao 194 članicu UN.