Haniyeh je bio pragmatičan vođa Hamasa
- Detalji
- Objavljeno srijeda, 31 Juli 2024 08:41
- Autor Sanadin
Ismail Haniyeh, vođa Hamasa koji je ubijen u, kako je grupa rekla, "cionističkom napadu" u Iranu, bio je snažno lice međunarodne diplomacije palestinske grupe dok je rat bjesnio u Gazi, gdje su tri njegova sina ubijena u izraelski vazdušni napad.
No, uprkos retorici, mnoge diplomate su ga smatrale umjerenim u poređenju sa članovima grupe u Gazi.
Postavljen na čelnu poziciju Hamasa 2017. godine, Haniyeh je živio između Turske i Katara, što mu je omogućilo da djeluje kao pregovarač u pregovorima o prekidu vatre.
Tri Hanijehova sina – Hazem, Amir i Mohamed – ubijena su 10. aprila kada je izraelski vazdušni napad pogodio automobil koji su vozili. Haniyeh je u napadu izgubio i četvero svojih unučadi, tri djevojčice i dječaka.
Rekao je da su "interesi palestinskog naroda ispred svega" kada su ga upitali da li će njihovo ubistvo uticati na pregovore o primirju.
Njegova sestra je također uhapšena u aprilu, a izraelska policija i Shin Bet rekli su da je zadržana pod sumnjom da je kontaktirala s liderima Hamasa i da je podsticala "terorističke napade" u Izraelu gdje je živjela.
Bez obzira na oštar jezik u javnosti, arapske diplomate i zvaničnici su ga smatrali relativno pragmatičnim u poređenju sa tvrđim glasovima unutar Gaze.
Dok je izraelskoj vojsci govorio da će se "daviti u pijesku Gaze", on i njegov prethodnik na mjestu lidera Hamasa, Khaled Meshaal, obišli su regiju kako bi razgovarali o sporazumu o prekidu vatre s Izraelom uz posredovanje Katara koji bi uključivao razmjenu talaca za Palestince u izraelskim zatvorima kao i više pomoći za Gazu.
Kada je napustio Gazu 2017. godine, Haniyeha je naslijedio Yahya Sinwar koji je proveo više od dvije decenije u izraelskim zatvorima i kojeg je Haniyeh primio natrag u Gazu 2011. nakon razmjene zatvorenika.
"Haniyeh vodi političku bitku za Hamas s arapskim vladama", rekao je prije smrti Adeeb Ziadeh, specijalista za palestinska pitanja na Univerzitetu Katar.
"On je politički i diplomatski front Hamasa", rekao je Ziadeh.
Haniyeh i Meshaal su se sastali sa zvaničnicima u Egiptu, koji je također imao posredničku ulogu u pregovorima o prekidu vatre. Haniyeh je početkom novembra otputovao u Teheran kako bi se sastao sa iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, izvještavaju iranski državni mediji.
Kao mladić, Haniyeh je bio studentski aktivista na Islamskom univerzitetu u Gazi. Pridružio se Hamasu kada je osnovan u Prvoj palestinskoj intifadi 1987. Uhapšen je i nakratko deportovan.
Hanija je postala štićenik osnivača Hamasa šejha Ahmada Jasina, koji je, kao i Hanijeva porodica, bio izbeglica iz sela Al Jura u blizini Aškelona. Godine 1994. rekao je Reutersu da je Yassin bio model za mlade Palestince, rekavši: “Od njega smo naučili ljubavi prema islamu i žrtvovanju za islam, a ne da klečimo pred ovim tiranima i despotima.” Šejha Yassina je ubio Izrael 2004. godine.
Haniyeh je bio rani zagovornik ulaska Hamasa u politiku. On je 1994. godine rekao da bi formiranje političke stranke „omogućilo Hamasu da se nosi sa novim razvojem događaja“.
Na početku njegov prijedlog nije bio prihvaćen od strane vodstva Hamasa, ali kasnije je odobren i Haniyeh je postao palestinski premijer nakon što je grupa pobijedila na palestinskim parlamentarnim izborima 2006. godine, godinu dana nakon izraelskog povlačenja iz Gaze.
Grupa je preuzela upravljanje Gazom 2007. godine, što je dovelo do toga da palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, koji potiče iz suparničke frakcije Fataha, smijeni Haniyeha s mjesta premijera.
2012. godine, na pitanje da li je Hamas odustao od oružane borbe, Haniyeh je odgovorio “naravno da nije” i rekao da će se otpor nastaviti “u svim oblicima – narodni otpor, politički, diplomatski i vojni otpor”.
Emocionalna alhemija iskušenja na primjeru zemljotresa u Turskoj i Siriji
- Detalji
- Objavljeno ponedjeljak, 20 Februar 2023 12:25
- Autor Sanadin
Uzvišeni Allah kaže u Kur’anu: “Ta, zaista, s mukom je i last (olakšanje), zaista s mukom je i last”. Ibn Kesir r.a. u svom tefsiru Kur’ana pojašnjava ove ajete sa sljedećim hadisom: Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem je rekao: “Kada bi muka došla i ušla u kamen, za njom bi došlo i olakšanje da muku istjera”.
Zašto Erdoğan insistira na susretu Putina i Zelenskog?
- Detalji
- Objavljeno ponedjeljak, 11 April 2022 00:00
- Autor Administrator
Bilo bi nerazumno očekivati da će mirovni pregovori u Istanbulu dati brze rezultate. To što je fokus u pregovorima bio na šest različitih pitanja, kao i to što su pregovaračke strane ostvarile napredak na svim frontama (osim Krima i Donbasa), a ministri vanjskih poslova dogovorili novi sastanak, svakako je pozitivan pomak. Doista, sljedeći korak je sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Očito će predsjednik Recep Tayyip Erdoğan nastojati da se to dogodi tokom Putinove predstojeće posjete Turskoj.
_____________________
U ISTANBULU ODRŽANA PANEL DISKUSIJA: ŽIVOT I DJELO PROF. DR ISMETA KASUMAGIĆA
- Detalji
- Objavljeno utorak, 26 Oktobar 2021 00:00
- Autor Administrator
Život i djelo prof. Dr. Ismeta Kasumagića je naziv panel diskusije koja je održana u Istanbulu u povodu godišnjice njegovog preseljena na ahiret 22. oktobra 2021. godine. U petak 22.oktobra 2021. godine u općini Beykoz u Istanbulu u okviru ovog panela pripremljena je i promocija knjige profesora Kasumagića “Trinaest mladomuslimanskih šehida“ (njenog prijevoda na turski jezik). Pokrovitelj ovog panela je bio načelnik općine Beykoz - Istanbul gospodin Murat Aydin, a mjesto održavanja je bio kulturni centar Ahmet Mithat Efendi.
Prijevod ove knjige na turski jezik je doprinos istini za čitaoce van granica naše zemlje koji se ovim putem mogu upoznati sa strahotama koje je provodio komunistički režim prema nevinim ljudima u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Panel je počeo učenjem Kur’ana i najavom spikera. Moderator panela je bio professor sociologije Mahmut Hakki Akin sa Istanbul Medeniyet univerziteta. Profesor Hakki Akin je doktorirao na temu “Filozofska misao Alije Izetbegovića”, te se smatra jednim od boljih poznavalaca rada udruženja MM i SDA van BiH. Pored profesora Hakki Akina u panel diskusiji i promociji knjige profesora Ismeta Kasumagića prisustvovali su Prof. Dr. Faris Fočo, Amila Kasumagić Fočo, Husein Kansu i Prof. Dr. Merzuk Grabus.
O stručnom i naučnom radu profesora Kasumagića govorio je Prof. dr. Faris Fočo. On je posebno istakao težnje profesora Kasumagića za sticanjem novih znanja, usavršavanja u struci, a posebno u nauci i koji je uvijek isticao potrebu naučnog uzdizanja muslimana Bošnjaka.
Amila Kasumagić Fočo, diplomirani orijentalista arabista i najmlađa kćerka Ismeta Kasumagića, govorila je o životu sa ocem, majkom Aziadom i sestrama od prvih dana, porodičnih izleta, odlazaka sa babom na ekspertska putovanja do najtežeg dijela života a to je njegovo hapšenje i boravak u zatvoru. U svom obraćanju potencirala je zajednički rad Ismeta Kasumagića i drugih članova udruženja MM, među kojima su istaknuto mjesto u životu i radu kroz pokret MM imali Alija Izetbegović, Salih i Omer Behmen i Vahid Kozarić. Upravo njih pet sačinjavali su grupu” Asovi” a naziv je nastao prema njihovim inicijalima, početnim slovima njihovih imena. Oni su se redovno sastajali svake sedmice u kući Ismeta Kasumagića od 1965.g. i to je iznjedrilo nastajanje brojnih napisa i knjiga o stanju muslimana Bošnjaka u BiH i Jugoslaviji i rezultiralo formiranju bošnjačke stranke SDA. Prvi sastanak o formiranju stranke SDA se desio u istoj kući Ismeta Kasumagića u Sagrdžijama na broju 47.
Husein Kansu, član Ak partije i do penzije član parlamenta u Turskoj te počasni doktor Univerziteta u Bihaću, govorio je o svom dugogodišnjem prijateljstvu sa Ismetom i Azijadom Kasumagić, o njihovom zajedničkom radu za dobrobit Bošnjaka u Turskoj i BiH. Godinama je Ismet sa suprugom odlazio u Tursku pred parlamentarne izbore promovišući AK partiju i njenu ulogu u političkom životu Turske. Njegovo obraćanje je bilo ispunjeno emocijama u kojima je izrazio divljenje i veliko poštovanje prema liku Ismeta Kasumagića i njegove supruge Azijade.
Prevodilac knjige Prof. dr. Merzuk Grabus, profesor na Balikesir Univerzitetu, govorio je o knjizi “Trinaest mladomuslimanskih šehida” i njenoj strukturi i sadržaju osvrćući se na neke posebno dojmljive dijelove knjige. Govorio je sa velikom empatijom o borbi Mladih muslimana, o njihovoj patnji i maltretiranju i svirepom mučenju koji je nad njima provodio komunistički režim. I sam prevodilac potiče iz MM
porodice, pa dobro zna kako se zlotvorski odnosila komunistička policija i vlast prema mladim i nevinim ljudima koji su se hrabro borili svojom mišlju za očuvanje islama na prostoru BiH u komunističkoj i ateističkoj Jugoslaviji. Prevodiocu je posebno drago što je rahmetli Ismet znao da je knjiga prevedena i da će uskoro biti štampana. Ostalo je da u drugom izdanju ispoštuju Ismetovu želju da knjiga ima uporedni tekst na bosanskom i turskom jeziku.
Na kraju panela prisutni su mogli postaviti pitanja. Zamjenik načelnika je u ime općine Beykoz-Istanbul predao hedije predavačima panela, a gospodin Kansu, profesor Faris Fočo, kćerka profesora Ismeta Kasumagića, Amila i profesor Merzuk Grabus su se zahvalili općini na dostojanstveno organizovanom panelu kao i izložbi slika na kojima je profesor Ismet Kasumagić u društvu porodice, prijatelja, poslovnih i političkih partnera. Izražena je želja da se isti panel organizuje u Sarajevu i Bihaću gdje je profesor Ismet Kasumagić bio postavljen za prvog rektora Bihaćkog univerziteta.
Jedan dio publike je na kraju prišao kćerki Ismeta Kasumagića da podijele lijepe uspomene na njega i njegovu suprugu Azijadu jer su imali priliku upoznati ih i biti njihovi domaćini. Mnogo lijepih i korisnih savjeta su naučili od njih dvoje.
Panel je okončan učenjem fatihe za merhume
Piše: Amila Kasumagić