Saopćenje Udruženja povodom pisanja novinara "Oslobođenja" Zije Dizdarevića
- Detalji
- Objavljeno četvrtak, 06 Juli 2000 17:15
- Autor Administrator
Novinar "Oslobođenja" Zija Dizdarević je u svom reagiranju, u broju lista od 6. jula 2000. godine, "Mlade Muslimane" smjestio u, s jedne strane vrlo negativan, a s druge strane i u marginalan historijski kontekst i po pitanju idejnog karaktera naše Organizacije i po pitanju odnosa mladomuslimana prema nacionalnom, pravno-državnom, religijskom, kulturnom i svakom drugom determiniranju i opstajanju Bosnei Hercegovine i Bošnjaka. S druge strane, na isti način, neutemeljeno i neargumentirano veličao je ulogu onih kojima i sam pripada komunista koji su po njemujedini ustali u odbranu tog naroda.
Sramotna zabrana selama u Maglaju
- Detalji
- Objavljeno srijeda, 14 Juni 2000 17:13
- Autor Administrator
Upravo ovo što se dogodilo u Maglaju sa zabranom javnog komuniciranja riječju "selam", pokazuju da su socijaldemokrati u Bosni i Hercegovini sasvim nešto drugo od onoga što istoimene stranke predstavljaju u zemljama zapadne Evrope. Socijaldemokrati u Bosni su, kako to dokazuje maglajski slučaj, daleko od demokratije i tolerancije, a mnogo bliže, njima toliko poželjnom totalitarizmu, ateizmu i jednoumlju.
Dženaza akademiku Omeru Nakičeviću u ponedjeljak u haremu Gazi Husrev-begove džamije
- Detalji
- Objavljeno subota, 24 Avgust 2024 18:51
- Autor Sanadin
Kolektiv Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu obavještava javnost da će dženaza emeritusu prof. dr. Omeru Nakičeviću biti klanjana u ponedjeljak, 26. augusta 2024. godine, u 10.00 sati u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.
Isti dan, u 15.00 sati, dženaza će se obaviti u haremu centralne džamije u Teočaku.
Sjećanje i komemoracija povodom preseljenja na ahiret emeritusa prof. dr. Omera Nakičevića bit će održani u utorak 27. augusta 2024. godine u 14.00 sati u amfiteatru Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, danas u popodnevnim satima ostali su bez uglednog profesora, istaknutog i društveno angažiranog intelektualca, profesora emeritusa dr. Omer Nakičevića.
Profesor Omer Nakičević je na bolji svijet preselio u 98. godini života.
Rođen je u Teočaku 1927. godine. Svršenik je Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Magistarski rad pod naslovom Šejh Hasan Kafi Pruščak - pionir arapsko-islamskih znanosti u BiH odbranio je na Fakultetu za književnost Kairskog univerziteta 1968. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom Arapsko-islamske znanosti u BiH i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1981. godine.
Bio je prevodilac i spiker programa na arapskom jeziku Radio-televizije Beograd. Radio je kao profesor Arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi. Obnašao je funkciju šefa za zaštitu, obradu i istraživanje arhivske građe i rukopisa na orijentalnim jezicima pri Pokrajinskom arhivu u Prištini, te je bio angažiran na obradi rukopisa na orijentalnim jezicima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu radio je od 1982. godine, i bio je profesor emeritus na Katedri za hadis.
Bio je dekan Fakulteta od 1987. do 1990. godine, te od 1993. do 2000. godine.
Dobitnik je nekoliko priznanja i nagrada.
Od njegovih djela izdvajamo: Arapsko islamske znanosti i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) (1981), Uvod u hadiske znanosti (1986), Historijski razvoj institucije Rijaseta (1996), Historijski razvoj Fakulteta islamskih nauka (1887.-1998.) (1998), Kur’anski belagat i njegov ʻidžaz - nadnaravnost Kur’ana (2000), Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana (2002), Teočak kroz protok vremena (2010) i Muhamed Pašić, zaboravljeni direktor Šerijatske gimnazije (2011), U vrtlogu vremena (1927-2017).
Bio je vrsni prevodilac značajnih djela sa arapskog jezika.
Poslije Behram-begove medrese profesor Nakičević školovanje nastavlja u Sarajevu, pa u Beogradu. Priključuje se grupi Mladi muslimani, zbog čega biva osuđen na dvadeset godina, od čega odrobija 10 godina. Na robiji obavlja razne poslove. Među najtežim poslovima bili su oni u jami rudnika Zenica i Kakanj. U utrobi zemlje rudnika uglja u Kaknju radi više od godinu dana. Nakon izlaska iz zatvora nastavlja svoje školovanje.
Na Ahiret preselio Izet Riđanović
- Detalji
- Objavljeno srijeda, 05 Juni 2024 14:06
- Autor Sanadin
Pripadnik oragnizacije Mladi muslimani prof. Izet Riđanović preselio je na Ahiret u utorak 4. juna 2024. godine u 96 godini života. Dženaza će biti u petak poslije ikindije u Begovoj džamiji.
Izet Riđanović rođen je u Mostaru 1928. godine. Mekteb, osnovu školu i gimnaziju pohađao u Mostaru i Sarajevu.
U organizaciju „Mladi muslimani“ stupio je u Mostaru sa Omerom Stupcem i Omerom Dračom, i to na poziv Saliha Behmena 1943. godine. Nakon dolaska u Sarajevo povezao se sa Šefkijom Pločom, Munirom Gavrankapetanovićem, Ismetom Kasumagićem i drugima.
Krajem Drugog svjetskog rata 1945. godine sa ocem, sanitetskim pukovnikom u hrvatskoj vojsci, povlači se prema Austriji, međutim blizu Blajburga njihova grupa biva predata partizanima, a samo srećom uspjeva preživjeti. Otac Muhamed Riđanović je nestao, a Izet nikada nije uspio saznati više o mjestu njegove pogibije. Nakon više mjeseci provedenih u logora vraća se u Mostar, gdje saznaje da je sva imovina njegove porodice konfiskovana, te se sa majkom i dvije maloljetne sestre seli u Sarajevo kod rodbine.
Nakon mnogih prepreka upisuje se u gimnaziju, a pred kraj osmog razreda u maju 1947. godine biva uhapšen kao član organizacije „Mladi muslimani“, te procesuiran i osuđen na godinu dana zatvora zajedno sa Ibrahimom Trebinjcem, Ismetom Kasumagićem i drugima. Zatvorske dane provodi na društveno-korisnom radu radeći na gradilištima u Sarajevu. Nakon izlaska iz zatvora, zbog političke nepodobnosti, ne uspijeva dobiti svjedočanstvo osmog razreda, iako je imao sve ocjene zaključene, te će zbog toga vojni rok umjesto jedne služiti dvije godine. Nakon izlaska iz vojske odobreno mu je da upiše i redovno završi gimnaziju. Studirao je i diplomirao engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Bio je zaposlen kao prevodilac, spoljno trgovinski referent i profesor engleskog i njemačkog jezika. Kasnije će raditi i kao sudski tumač za engleski i njemački jezik. Pred penziju radit će na poziciji direktora škole za strane jezike.
Pred agresiju na BiH učestvovao je u osnivanju i radu SDA. Tokom ratnog perioda radio je u dobrotvornom društvu „Muwafak“, koje je radilo na izdavanju islamske literature, obrazovanju mladih i drugim sličnim aktivnostima.
Oženio se 1964. godine Esmom rođ. Bakšić, sa kojom je stekao sina i kćerku. Živio je u Sarajevu.