Udruženje Mladi Muslimani

Hotel ''Europe'', Atrium, subota, 24. decembar 2011. godine

 

10:00 – 10:10

● Edhem Bakšić, predsjednik Udruženja ''Mladi muslimani''

 

10:10 – 10:20

● Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH (pokrovitelj skupa)

 

10:20 – 10:30 

● Pauza - Priprema panelista i izjave medijima

 

10:30 – 12:30

● Prvi panel:

   • Prof. dr. Safet Bandžović (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH): ''Bošnjački antifašizam: rezolucije građanske hrabrosti i odgovornosti (1941.)''

   • Prof. dr. Adnan Jahić (Filozofski fakultet, Tuzla, BiH): ''Pismo hafiza Muhameda ef. Pandže hafizu Aliji Traki oktobra 1943. godine''

   • Doc. dr. Adnan Velagić (Fakultet humanističkih nauka, Mostar, BiH): "Četnički pokret i pozicija Muslimana u Hercegovini"

   • Prof. dr. Šemso Tucaković (Fakultet političkih nauka, Sarajevo, BiH): ''Muslimani tokom Drugog svjetskog rata u četničkim formacijama''

   • Nihad Halilbegović: ''Masovne likvidacije i masovne grobnice u Sarajevu 1945. - 1949. godina''

   • Mr. sci. Fikret Midžić (Arhiv USK, Bihać, BiH): "Muslimanska milicija Huske Miljkovića u Cazinskoj krajini"

   

12:30 – 13:00

● Kafe pauza

 

13:00 – 14:30

● Drugi panel:

   • Doc. dr. Zlatko Hasanbegović (Institut društvenih znanosti ''Ivo Pilar'', Zagreb, Hrvatska): "Iza 'antifašističke' kulise. Komunistički obračun s muslimanskim građanskim društvom i politikom 1945.-1947." 

   • Idriz Duranović (Gimnazija, Travnik, BiH): '''Mladi muslimani' u Drugom svjetskom ratu''  

   • Mr. sci. Admir Mulaosmanović (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH): ''Pripadnik Handžar divizije i njegova priča''

   • Doc. dr. Rasim Muratović (Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, BiH ): "Odnos komunističke vlasti prema Bošnjacima nakon Drugog svjetskog rata"  

   • Doc. dr. Izet Šabotić (Arhiv TK, Tuzla, BiH): "Neke karakteristike odnosa nove komunističke vlasti prema Bošnjacima na širem tuzlanskom području u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata"  

   • Doc. dr. Admir Muratović (Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Srbija): "Stradanje Bošnjaka u Sandžaku tokom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata sa posebnim osvrtom na zločin komunista na Hadžetu"  

   • Muhamed Nametak (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH): "Kulturna politika komunističkih vlasti BiH i njen odnos prema Bošnjacima 1945 – 1952"  

 

14:30 – 15:30

● Diskusija

 

 

U organizaciji Osnovnog odbor Jablanica Udruženja ''Mladi muslimani'', u petak, 14. oktobra u kino sali u Jablanici održana je tribina ''Lik i djelo Alije Izetbegovića''. Gost predavač bio je Hasan Čengić. U prvom dijelu svoga obraćanja Čengić je istakao značaj Jablanice i njegovih stanovnika u odbrani BiH u agresiji 1992.-1995. ''Jablanica je bila vrlo važno mjesto za odbranu BiH. Da je pala, pao bi i Konjic, a onda i Sarajevo. Također je bila mjesto koje je prihvatilo jako mnogo muhadžira''.

U nastavku Čengić ističe da ne treba praviti ni od koga, pa ni od Alije Izetbegovića, kult ličnosti, kakav je bio slučaj sa Titom, bez obzira na Izetbegovićeve zasluge za BiH i njene građane prije svih Bošnjake. Posebno ne treba od Alije Izetbegovića graditi takvu ličnost jer je to njemu samom bilo strano. U nastavku donosimo dio izlaganja Hasana Čengića: ''Priča o Aliji je priča o nama. Priča o Bošnjačkom narodu. Alija je za svog života upoznao tri režima. Prvi između prvog i drugog Svjetskog rata, režim Kraljevine SHS koji je Alija gledao odozdo kao dječak. Alija je upoznao režim koji ga je gledao odozgo, kao broj, kao državnog neprijatelja koga treba pratiti. Alija se upoznao i sa komunističkim režimom i to u zatvoru. Jer je samo godinu dana po dolasku komunista na vlast uhapšen i osuđen na tri godine robije i samo godinu dana prije propasti komunističke vlasti izlazi iz zatvora. Ovo je velika simbolika. Između ta dva zatvora Alija je izvan zatvora, formalno na slobodi, ali u zatvoru, jer je cijelo vrijeme praćen, prisluškivan, prikupljale su se informacije za njega kao za državnog neprijatelja. U stvari Alija je od početka do kraja tog režima za taj režim bio kriv. Zašto, kako... nije važno, ali je kriv. Alija piše i objavljuje članke pod izmišljenim imenima, ali ga SDB i dalje prati. Biva uhapšen 1983. i optužuju ga zbog njegovog pisanja i zbog govora koje je vodio u svojoj kući sa suprugom i prijateljima. I zbog toga dobija 14 godina robije. Zato što je pisao i govorio. To je pravo lice komunizma, pravo ime, to je jedina istina o komunizmu, sve ostalo je privid. U toku suđenja 1983. godine komunistička štampa objavljuje tekstove zbog kojih se sudi Aliji. Među narodom se stvara atmosfera odobravanja, pa stiče među velikim procentom Bošnjačkog naroda odobravanje i simpatije.Treći režim koji je sam stvarao bilo je čudo bosanskog otpora. Po izlasku iz zatvora staje na čelo SDA i izgradnje demokratije. Alija je vodio proces izgradnje najveće političke stranke Bošnjaka u njihovoj povjesti. Vodio je proces vraćanja suvereniteta BiH i članstva u UN. Vodio je proces odbrane BiH i komandovao najsnažnijom Bosanskom vojskom u povijesti BiH.Ta vojska je zvanično na dan Dejtona imala 220.000 vojnika. Alija je upisao pravo ime svoga naroda i svoga jezika nakon što su bili zabranjeni više od stoljeća, upisao u Ustav države. Alija je vodio najteže domaće i međunarodne pregovore u historiji ove države. Alija je potpisao ugovor sa kojim smo nezadovoljni, većina nas, Dejton, ali ugovor koji je najjači te vrste u hiljadu godišnjoj historiji Bosne. Najjači je međunarodni ugovor te vrste, nikada više tako moćnih zemalja svijeta nije stavilo svoj potpis na neki papir kao što je to ovaj sporazum. Alija je bio običan čovjek i opredjeljen musliman, bio je jedan od nas. Alija je bio simbol svih nas, Bošnjak uspravljeni, odlučni, čestiti. Alija je uvijek radio za opće dobro, to je Alijina poruka, raditi za opće dobro i sam i zajedno, trajno bez prestanka i nikad ne računajući šta ja to dobivam''.