U Jablanici o Srebrenici

 

U organizaciji Osnovnog odbora Jablanica Udruženja ''Mladi muslimani'' u petak, 15. juna u Jablanici je održana tribina o Srebrenici. Gosti predavači bili su Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja ''Srebreničke majke'', te Nezim Halilović Muderris. Gospođa Mehmedović podjelila je sa 70-ak na tribini prisutnih jablaničana svoju srebreničku sudbinu, odnosno priču o gubitku dva sina i muža. Kao i većina srebreničanki i svih drugih Bošnjakinja koje su iz cijelog srednjeg Podrinja našle utočište u Srebrenici tokom agresije, i Hatidža je potajno vjerovala i nadala se da su njeni sinovi i muž živi, sve dok je nisu obavjestili da su joj pronašli kosti jednog sina. Od tada je izgubila nadu i za drugog sina i muža, i njih su pronašli kasnije. Od muža i starijeg sina pronađeni su samo dijelovi, odnosno po nekoliko kostiju, jer su kosti izmješane i po sekundarnim i po tercijarnim grobnicama. Kako kaže Hatidža ''Namjera im je da nas ubijede da nismo ni postojali, zbog toga negiraju da je toliko ljudi ubijeno, i zbog toga tvrde da mi sahranjujemo prazne tabute. Oni hoće mene da ubijede da moji sinovi nisu ni postojali, da ih nisam ni imala''. Od sinova su joj ostale male uspomene, a jandraže su joj kliker i sveska. Nakon potresne priče o svojim sinovima i mužu Hatidža je poručila da Bošnjaci spas moraju tražiti u jedinstvu i da mimo njega Bošnjacima nema dobre budućnosti. 

Tribina o Nasuhu Matrakçiju

U petak, 30. marta 2012. godine u Velikoj Sali Općine Visoko, sa početkom u 19:30 sati, biće održana tribina na temu ''Nasuh Matrakçi – Život i djelo velikog bošnjačkog historičara, matematičara, geografa, kartografa, kaligrafa i slikara''. Organizator tribine je Udruženje ''Mladi muslimani'', a predavači će biti: Kenan Šurković, urednik Islamic Arts Magazina; zatim Haris Dervišević, historičar umjetnosti i Nijaz Trako, historičar.

Promocija knjige ''lanet olsun...'' u Općini Novi Grad

 

U utorak, 20. marta u Vijećničkoj Sali Općine Novi Grad Sarajevo, promovirana je knjiga ''LANET OLSUN...'' autora Anesa Džunuzovića. Organizator promocije bila je SDA Novi Grad. Promotori knjige bili su Izet Mujezin i mr. Elvir Resić, koji su istakli značaj pisanja knjiga o zločinima koji su se desili Bošnjacima tokom agresije 1992.-1995. godine. Na kraju se skupu obratio i autor, a potom je uslijedila duga diskusija u koji su prisutni izrazili veliko interesovanje za sadržaj knjige.

Omladinska konferencija nevladinih organizacija

 

U subotu, 17. marta u Konferencijskoj sali Centra za edukaciju i istraživanje NAHLA, a u organizaciji Udruženja ''Mladi muslimani'' održana je konferencija omladinskih nevladinih organizacija. Riječ je o redovnoj konferenciji koju već nekoliko godina organizira naše Udruženje. Ove godine održana su dva predavanja uz diskusije, a prezentiran je i rad Udruženja ''Prosvetitelj'' iz Srebrenice. Predavači su bili doc. dr. Ahmet Alibašić sa temom: ''Islamsko djelovanje u pluralnom društvu'', te mr. sci. hfz. Kenan Musić sa temom: ''Islamski pokreti – Između teološkog formalizma i suštinske duhovnosti''.   
Docent Alibašić u svom predavanju između ostalog je naglasio sljedeće: ''Pitanje je kako vjeru živjeti u sekularnom društvu. Mi često griješimo i postavljamo Šerijat i sekularno društvo kao suprotnosti. Jer se kod nas Šerijat prevodi kao islamsko pravo ili islamski zakon. A kad kažemo zakon onda mislimo na zakon koji ima sankciju, ali ako postavimo Šerijat kao ibadet onda se u liberalnoj demokratiji nema ništa protiv ibadeta. Recimo u Francuskoj vlasti imaju obavezu da muslimanima obezbjede obavezu gdje će klanjati, da omoguće slobodu vjeroispovjesti. Sada je političko pitanje, a ne više pravno, da li će načelnik reći evo vam džamija. Etičke norme šerijata niko ti ne dira, ti možeš živjeti po etičkim i moralnim normama bez obzira na zakon i šta on kaže, da li je nemoral dozvoljen, kao prostitucija, homoseksualizam, preljuba, ti se svega možeš odreći i živjeti moralno. I ostaje treći dio Šerijata, a to je zakon. I tu dio tih normi može da se sprovede u sekularnoj državi. Ako se ti dogovoriš sa braćom i sestrama kako ćeš dijeliti imovinu, pa i po Šerijatskom porodičnom pravu, odeš kod sudije i on to tako zabilježi'', kaže Alibašić.
U nastavku docent Alibašić kaže: ''Druga stvar je veza između pravne i recimo etičke strane Šerijata. Na primjer, po etičkoj strani Šerijata zinaluk je zabranjen, a po pravnoj strani Šerijata to podliježe sankcijama. U laičkim državama zinaluk nije kažnjiv, ali ti ako se držiš moralne strane Šerijata ispunjavaš i njegovu pravnu stranu. Na to također otpada dobar dio pravnog okvira Šerijata, odnosno dobar dio možeš prakticirati i u laičkoj državi. Dakle, ako ovo razložimo vidimo da je Šerijat dobrim dijelom primjenjiv u sekularnoj državi. Koji je to procenat nije zahvalno govoriti, ali je sigurno značajan. Zašto je to važno, zato što je mnogo važan mentalni odnos prema nečemu. Kako se ti postaviš prema društvu, da li ćeš reći da u nekom društvu nemaš slobodu prakticiranja i ispoljavanja vjere nikako, malo ili mnogo. Kako se postaviš ti tako će se postavitii društvo prema tebi. U ovakvom poimanju Šerijata i slobode nismo ni mi dovoljno učinili u društvu da bi bili shvaćeni. Tu je velika odgovornost na zajednicama islamskim, kod nas i u drugim.
Na početku svog izlaganja hafiz Musić osvrnuo se na naslov teme koja mu je ponuđena, a koja glasi ''Islamski pokreti – između teološkog formalizma i istinske duhovnosti'', naglašavajući da u islamu nema teologije, jer mi nemamo nauku o Bogu, te kada govorimo o istinskoj duhovnosti da i tu možemo naići na probleme u smislu da u jednom gradu pripadnici dva tarikata će se razići oko toga čija duhovnost je istinska. Druga stvar koju je potencirao hafiz Musić jeste neznanje, koje je nažalost dobro prisutno kod nas, pojedinačno, u okviru organizacija koje se referiraju na islam, te čak i unutar IZ. Islam nije naše tumačenje i naše viđenje islama. I naveo nekoliko primjera kojima je prisustvovao, npr. predavanje jednog hafiza u ramazanu koji je govorio tako da sa tog predavanja izađeš sa uvjerenjem da niko ko nije hafiz neće ući u džennet. Kako izaći iz ovoga, samo na dugoročne staze smatra hafiz Musić. A ovo će se ostvariti kroz tri principa, tri smjernice: Princip ljubavi prema ummetu; Princip poštovanja odnosno, ne ulaženja u razilaženja; Princip neosuđivanja bilo koga., tj. poštovanje privatnosti drugog. I za kraj hafiz Musić je naglasio četiri stvari koje mora imati svaki pojedinac i organizacija koja se referira na islam ili je islamska zajednica, a to su: Kvalitet, Kontinuitet, Konzistentnost, Kreativnost.