Udruženje Mladi Muslimani

Na ahiret preselio Ismet Imo Serdarević

Detalji

Objavljeno utorak, 21 Januar 2014 00:00

Autor Administrator

U 89 godini života u Sarajevu je na ahiret preselio Ismet Imo Serdarević. Dženaza će se klanjati u srijedu, 22. januara iza podne namaza u haremu Begove džamije u Sarajevu. Ukup će biti obavljen na mezarju ravne bakije. Ismet Imo Serdarević rođen je 1925. godine u Ljubinju. Tu je živio do svoje devete godine, a potom su mu roditelji preselili u Sarajevo. U toku Drugog svjetskog rata bio je učenik srednje tehničke škole. Poslije rata, 1946. upisao je studij arhitekture u Zagrebu. Član organizacije Mladi muslimani postao je 1943. godine. Već su prije njega, članovi organizacije bili njegov stariji brat Asaf Serdarević i njegova sestra Azijada. Asaf Serdarević je 1945. ubijen u Posavini od strane partizana, kada je sa grupom članova organizacije „Mladi muslimani“ učestvovao u humanitarnoj akciji prikupljanja brašna i druge humanitarne pomoći za protjerane muslimane iz Istočne Bosne.

Bratova pogibija nije pokolebala Ismeta Serdarevića u njegovim opredjeljenjima i njegovoj vjernosti organizaciji „Mladi muslimani“. Naprotiv, odmah poslije rata i prije svog odlaska na studij u Zagreb, uz Hasana Bibera, Aliju Izetbegovića, Fahru Uzunovića i Mahmuta Jarebicu bio je zagovornik nastavka rada organizacije bez obzira na nove okolnosti tj. nastavka rada na tada jedini mogući način – ilegalno i u tajnosti. Ilegalni rad je bio organiziran po grupama, vodilo se računa o kvalitetu, a ne kvantitetu. Osnovna područja rada bila su Sarajevo i Mostar, a odlaskom Ime Serdarevića na studij u Zagreb, nastaje ogranak i u tom mjestu. 1947. godine bira se novo rukovodstvo organizacije od pet osoba. Ismet Serdarević je jedan od njih. Održava kontakte i sa omladinom u Krajini te i među njima širi mladomuslimanske ideje. U septembru 1948., nakon prvih hapšenja Mladih muslimana, od strane rukovodstva organizacije donesena je odluka da Ismet Serdarević sa Omerom Stupcem ode u inostranstvo, uspostavi vezu sa sličnim organizacijama, upozna muslimane drugih zemalja, prvenstveno Turske i Egipta, o lošem položaju muslimana u našoj zemlji i opasnošću masovne ateizacije našeg naroda, da dobiju eventualnu finansijsku pomoć i sl. Međutim, bivaju uhapšeni na granici. Nakon sedam mjeseci zatvora u Puli, Imo Serdarević je prebačen u Sarajevo. Tek tu je saznao da je ilegalni rad organizacije otkriven i proglašem opasnim za komunistički sistem, da je većina članova i kompletno rukovodstvo pohapšeno. U periodu istrage, javni tužilac Enver Krzić prijetio je Ismetu Serdareviću riječima koje predstavljaju najbolji primjer mržnje komunista spram Mladih muslimana. Govorio mu je: „Vi hoćete da budete šehidi! E pa znajte da ćete između zatvora i dženneta, ovdje proći kroz stotinu džehennema!“ Taj isti tužilac ostaće zabilježen na crnim stranicama historije i po drugoj sličnoj izjavi: „Mlade muslimane treba kazniti tako da se svima zaledi krv u žilama kada čuju za njih.“ U svojoj optužnici tražio je smrtnu kaznu za petoricu članova, između ostalih i za Ismeta Serdarevića. Sud je zaista i osudio na smrt četvoricu prvooptuženih: Hasana Bibera, Halida Kajtaza, Nusreta Fazlibegovića i Omera Stupca, a Imu Serdarevića je osudio na 20 godina robije. Razlog tome je to što je Imo uspio dokazati sudiji na tom montiranom procesu neke očigledne laži poput onih da je nešto uradio u Sarajevu u vrijeme kada je bio u Zagrebu ili čak u zatvoru u Puli. Treba napomenuti da je uz dvadesetogodišnju kaznu zatvora u presudi dodato i ono što je tad bilo uobičajeno: konfiskacija imovine i gubitak građanskih prava u određenom broju godina. Imo je, kao i drugi zatvore Mladi muslimani, pretrpio čitav niz i fizičkih i psihičkih tortura i ponižavanja, ali to nikad nije moglo slomiti njegov duh, njegovu vedrinu i njegov optimizam po kojem je bio poznat. U januaru 1957., nakon skoro 11 godina, izišao je iz zatvora usljed neočekivanog pomilovanja od strane komunističkog režima. Nastavio je studij u Zagrebu gdje su mu priznali ranije položene ispite iako to isto nije mogao ostvariti u Sarajevu. Poslije toga se zaposlio, oženio i nastavio živjeti „normalnim“ životom iako je kao i svi drugi bivši politički zatvorenici praćen, prisluškivan, kontrolisan ... U prvih deset godina po izlasku iz zatvora bilo mu je uskraćeno pravo da ima pasoš. 1971. godine beogradske novine ga optužuju i potvaraju da se protivi pozdravljanju druga Tita, pripisuju mu da je suđen kao ustaša i još mnogo drugih laži. 

Godine 1991. „Mladi muslimani„ reafirmiraju svoj rad na novim osnovama – u vidu legalnog, registrovanog udruženja građana koje dobiva svog prvog predsjenika Ismeta Imu Serdarevića. Njegov prvi mandat je opet jedan izuzetno težak period, period agresije na našu zemlju. I u tom vremenu „Mladi muslimani“ imaju značajnu društvenu ulogu, aktiviraju rad drugih muslimanskih udruženja te pomažu i podstiču odbrambene snage u našem narodu. Najznačajnija zasluga Ismeta Serdarevića iz tog perioda je pokretanje Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u BIH 1993. godine kojim je došlo do važne i korjenite promjene u strukturama IZ. Angažmanom Ime Serdarevića (i njegovih istomišljenika) dr Mustafa ef. Cerić preuzima funkciju reisu-ul-uleme u BiH. Na drugoj Skupštini udruženja „Mladi muslimani“ 1996. godine Ismet Serdarević je ponovo izabran za predsjednika. U naredne tri godine učinio je mnogo na širenju i jačanju organizacije, ne samo u Sarajevu nego i u drugim mjestima u BiH. Forsirao je uključivanje omladine u udruženje „Mladi muslimani“ koja će preuzeti emanet njegove generacije. Zbog zdravstvenih problema 1999. godine napušta mjesto predsjednika zadovoljan značajnim brojem kvalitetnih pojedinaca iz mlađih generacija koji su ostali da nastave djelovati njegovim metodama. A tim mlađim članovima on je bio najbolji primjer dobroćudnosti, iskrenosti i srdačnosti. U ime svih članova Udruženja ''Mladi muslimani'' odajemo mu priznanje za sve što je učinio i neka ga Allah neizmjerno nagradi za to i podari mu džennet.