Odnos Islamske zajednice BiH i "islamskih" udruženja - koordinacija ili cenzura?

Susret nevladinih udruženja sa predstavnicima Islamske zajednice

U subotu 5. maja 2007. godine u organizaciji, i u prostorijama Udruženja „Mladi Muslimani“ održan je cjelodnevni radni sastanak predstavnika Islamske zajednice BiH i udruženja koja se prepoznaju po svom islamskom djelovanju.

Cilj okupljanja je pokušaj ostvarivanja konstruktivnih kontakata, saradnje, razgovora i dogovora između Islamske zajednice i udruženja, i samih udruženja između sebe, u vezi nekih spornih pitanja, a imajući u vidu i državni Zakon o slobodi vjere i vjerskih zajednica, Statut Islamske zajednice te odluke njenih vrhovnih tijela i organa.

Motiv za organiziranje ovog skupa su sve učestalija nerazumjevanja među muslimanima koja su se počela ispoljavati i u tumačenju islama, što je dovelo do niza problema u pojedinim džamijama i džematima BiH, kao i džamijama i džematima mešihata koji djeluju u okvirima Rijaseta Islamske zajednice BiH. Ta nerazumjevanja su dovela i do fizičkih obračuna, na koja je reagirala Islamska zajednica, najprije u formi Rezolucije o tumačenju islama u martu, a onda i Addende na tu Rezoluciju u novembru prošle godine.

Činjenica je da je Islamska zajednica legitimni i legalni predstavnik muslimana u BiH i da je to čini odgovornom za dešavanja među muslimanima, posebno kada je u pitanju tumačenje vjere i sukobi koji ishode po tom pitanju. Takođe činjenica da su u ovom vremenu antiislamske histerije oči svih dobronamjernih ili zlonamjernih, a zainteresiranih za dešavanja među muslimanima u BiH uprte prema Islamskoj zajednici i reisu Mustafi ef. Ceriću kao i činjenica da neki od pojedinaca koji prave probleme dolaze iz određenih registriranih ili neregistriranih udruženja i džemata, dala je za pravo Islamskoj zajednici da jednu od tačaka Rezolucije o tumačenju islama posveti udruženjima koja se u svom nazivu, svom statutu, programu i radu prepoznaju kao islamska. U tački 3. Rezolucije o tumačenju islama stoji: „Rijaset IZ poziva sva udruženja i sve organizacije s islamskim predznakom u BiH da predstave Rijasetu IZ svoje programe rada koji imaju veze s islamom i muslimanima kako bi se ti programi uskladili s općim načelima rada i djelovanja IZ i time pomoglo da slika o islamu i muslimanima bude adekvatna i da se zna ko je za što odgovoran“.

Osim ove tačke u Rezoluciji, Rijaset se odlučio formirati i Komisiju za saradnju sa muslimanskim udruženjima, na čijem čelu se nalazi sarajevski muftija Husejn ef. Smajić. Zbog toga je muftija Smajić bio uvodničar na skupu koji je organiziralo Udruženje „Mladi muslimani“, a tema njegovog uvodnog izlaganja bila je „Komisija za saradnju sa muslimanskim udruženjima Rijaseta IZ u BiH-obaveze udruženja“. Osim ef. Smajića koji je na skupu predstavljao Islamsku zajednicu, na skupu su bili i predstavnici udruženja: „Horizont“, „Ženski edukacioni centar 'Nahla'“, „Bošnjački omladinski centar Tešanj“, „Klub svršenika Behram-begove medrese Tuzla“, „Udruženje studenata Fakulteta islamskih nauka Sarajevo“, „Udruženje intelektualne omladine 'Izvor-Selsebil' Živinice“, „Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport 'AKOS'“, „Udruženje 'Mladi muslimani'“, „Asocijacija studenata Islamskog pedagoškog fakulteta Bihać“, „ Udruženje 'Sehara' Doboj istok“, Udruženje 'Emanet' Doboj jug“.

 

U uvodu svog izlaganja muftija Smajić je najprije istakao nekoliko ličnih zapažanja koja se tiču muslimana i Bošnjaka, a to su:

- među Bošnjacima nema uvažavanja, kako između pojedinaca, tako i pojedinaca prema svojim predstavnicima u politici, Islamskoj zajednici, i sl.

- među Bošnjacima, ali i muslimanima u svijetu općenito osjeća se nedostatak političke, ekonomske, i svake druge organiziranosti.

- Bošnjaci imaju problem sa svojim susjedima koji su ratnički i osvajački raspoloženi prema Bošnjacima i Bosni.

- kroz historiju postojanja Islamske zajednice česti su bili udari na nju, na razne načine i raznim sredstvima, čemu je ona nekad jače, nekad slabije prkosila, ali uspjela je do danas biti na poziciji najorganiziranije zajednice muslimana u Evropi.

- Islamska zajednica ima određenih problema sa pojedincima i formalno ili neformalno udruženim grupama što je i prethodilo odluci Rijaseta da izda Rezoluciju o tumačenju islama, da formira Komisiju za tumačenje islama i Komisiju za saradnju sa udruženjima «sa islamskim predznakom».

- problemi sa hafizom Barčićem, onim što se desilo u Sandžaku, zatim onim što se dešavalo i dešava u Maoči, sa tzv. „vehabijama“ su problemi koji su se dešavali i dešavaju se uvijek kada treba skrenuti pažnju sa nečeg drugog, puno važnijeg za Bošnjake i muslimane

- naglašeni su i problemi koje IZ ima i sa drugim sektama i (ne)islamskim pravcima i mezhebima

- sa posljeratnom slobodom, došla je i opasna sloboda tumačenja vjere, i sa time i bojazan da ovakav trend i samovolja dovede BiH u situaciju koja je u Iraku.

- da kod nas svako može organizirati vjersku zajednicu (uz 300 članova ili pristalica) ali da ne može formirati drugu islamsku zajednicu

Na kraju svog izlaganja muftija Smajić je potcrtao da Islamska zajednica želi kroz formiranu Komisiju da ostvari kontakte sa udruženjima sa islamskim predznakom i da zajednički dogovore kako da ta udruženja usklade svoj rad sa načelima i radom Islamske zajednice, u onom dijelu u kome se ona bave islamom. Prednost tog usklađivanja bila bi dalje uvezivanje Islamske zajednice i udruženja, što bi olakšalo Islamskoj zajednici, ali i udruženjima, jer bi svaki incident nadalje bio stvar pojedinca, a ne organizacije, grupe, udruženja i sl., čime bi bila amnestirana i Islamska zajednica i udruženja od napada zlonamjernika. Svoje izlaganje muftija Smajić je završio sa vrlo važnim stavom Rijaseta da Islamska zajednica ne želi da se udruženja sa islamskim predznakom pogase, a što bi se zahvaljujući zakonu moglo izvesti, već da se preregistriraju, usklade svoje planove i statute sa planovima i statutom Islamske zajednice, da nađu svoje mjesto, svoju ulogu, ali i svoju zaštitu u okrilju Islamske zajednice.

Nakon muftijinog izlaganja uslijedile su diskusije i konstruktivni prijedlozi od prisutnih predstavnika udruženja. Između njih izdvajamo:

- stav da bi udruženja sa muslimanskim predznakom trebala da se bave onim što nije u opisu obaveza imama, a nikako sa onim što upravo rade imami, a što se često dešava i što uglavnom proizvodi probleme.
- neki oblik učlanjenja uduženja sa islamskim predznakom u Islamsku zajednicu i da se koordinirano radi, te da se napravi takav sistem u kome će se dijeliti projekti svakom članu, odnosno, udruženju i da svako radi na svom projektu.
- da nevladin sektor sa islamskim predznakom treba djelovati u polju koji ne pokriva Islamska zajednica.
- Da islamska zajednica treba imati i obaveze i prava spram udruženja odnosno nevladinog sektora čiji je rad, ili bi trebao biti, usko povezan sa radom IZ.
- da bi Islamska zajednica trebala preuzeti na sebe veću da'vetsku odgovornost.

Poslije pauze prisutni su mogli čuti izlaganje dr. Nusreta Isanovića na temu: „Islamski rad i djelovanje u BiH-analiza i trenutna situacija“. U svom izlaganju dr. Isanović je najprije iznio tezu koju zapravo svi mi osjećamo, doživljavamo i preživljavamo, a to je svjetski projekt protiv islama. Knjiga „sukob civilizacija“ izdata 1993. godine, je projektno djelo. To je nešto što se vidi godinama na svakom koraku u svijetu, posebno zapadnom, a na što su muslimani vrlo neinteligentno reagirali i dalje reagiraju. Jedan od projekata jeste rušenje mreža među muslimanima, a što je nažalost jako vidljivo i kod nas i za šta je dr. Isanović naveo više primjera, između ostalih i nesaradnju udruženja sa islamskim predznakom, činjenicu da ni jedan njihov zajednički projekt ne postoji, a spomenuo je i nesaradnju između FIN-a i drugih islamskih fakulteta u BiH i Sandžaku, iako ih više stvari povezuje. Istaknuto je i da su metodi rada muslimana, pa i Bošnjaka, njihovih zvaničnih predstavnika, ali i nevladinog sektora, zaostali i prevaziđeni. Danas se treba raditi sa projektima i programima, stručnim analizama i sl., a ne kroz predavanja, horove, itd. Na kraju dr. Isanović izvukao je i nekoliko pouka i zaključaka koji slijede iz onog što je izložio:

(1) Da se u osnove djelovanja Islamske zajednice i udruženja moraju uvesti principi: podsticanja; solidarnosti; saradnje; rehabilitacije volje; rehabilitacije kulture među Bošnjacima, kulture uvažavanja, dijaloga, razumjevanja,

(2) Da pojedinci i pojedine grupe moraju prestati trošiti autoritet resa Cerića,

(3) Da udruženja trebaju uokviriti svoj rad pod okrilje Islamske zajednice.

 

Nakon diskusije usaglašeni su i usvojeni

određeni zaključci :

Svjesni činjenice okruženja u kojem živimo, te svjesni važnosti Islamske zajednice za opstanak muslimana ovih krajeva ovlašteni predstavnici trinaest bošnjačkih nevladinih udruženja koja se u svom radu rukovode propisima islama (u daljem tekstu: Udruženja), na sastanku održanom u subotu 05.05.2007. godine, u prostorijama Udruženja Mladi Muslimani, u Sarajevu, saglasni su oko slijedećeg:

1. Udruženja podržavaju aktivnosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na jačanju pozicije islama i muslimana na ovim prostorima.

2. Udruženja smatraju formiranje i postojanje Komisije za koordinaciju rada sa udruženjima i humanitarnim organizacijama Rijaseta Islamske zajednice u BiH kao sponu između udruženja i najviših tijela Islamske zajednice i kao priliku za unapređenja našeg sveukupnog stanja.

3. Udruženja su svjesna svoje obaveze i odgovornosti da djeluju u skladu sa islamskom praksom i tradicijom, zakonima Bosne i Hercegovine, kao i relevantnim dokumentima najviših organa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

4. Udruženja traže od Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da pomogne u pronalaženju najefikasnijeg načina za učešće udruženja u radu i aktivnostima Islamske zajednice u BiH, te u tom cilju mole da se u Komisiju Rijaseta IZ u BiH za koordinaciju rada sa udruženjima i humanitarnim organizacijama, kao pridruženi članovi uključe i predstavnici udruženja.

5. Udruženja su saglasna da se i dalje nastave aktivnosti u cilju pronalaženja najadekvatnijeg načina institucionalne saradnje udruženja sa Islamskom zajednicom, kao i najefikasnije razmjene informacija između samih udruženja. U tom smislu slijedeći sastanak je zakazan za subotu 09.06.2007. godine. Radno tijelo čija je obaveza priprema dnevnog reda slijedećeg sastanka činiće: dr. Nusret Isanović, Sehija Dedović, Adis Sultanović, Sedad Dedić i Emir Mehmedović.

6. Udruženja upućuju poziv Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da formira radnu grupu koja će izraditi plan aktivnosti koje mogu biti realizirane udruživanjem postojećih resursa i kapaciteta udruženja i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Sarajevo,

05.05.2007. godine