Promocija petog izdanja romana ''Žrtvovanje vuku''
- Detalji
- Objavljeno ponedjeljak, 20 Februar 2012 10:34
- Autor Anes Dzunuzovic
U četvrtak, 16. februara, u Velikoj Sali Općine Stari Grad održana je promocija petog izdanja romana ''Žrtvovanje vuku'', autora Mirsada Sinanovića, novinara, publiciste i književnika. O knjizi su govorili akademik Dževad Jahić (profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te potpredsjednik Bošnjačke Akademije Nauka i Umjetnosti), Bajro Perva (novinar, publicista i književnik), te hfz. Husein ef. Čajlaković. Akademik Jahić je naglasio da postoje dvije istine, to su historijska istina koja se bilježi kroz historijske dokumente, knjige, publikacije, memoristiku; te literarna istina kod koje se kroz literarne radove prikazuju činjenice iz prošlosti. Roman ''Žrtvovanje vuku'' je literarna istina u kojoj su ličnosti historijske, kao i događaji. Za čitanje ovog romana Mirsada Sinanovića čitatelj se treba pripremiti zbog mnogo prikaza i opisa koji izgledaju stravično i o kojima se ponekad polemizira u smislu da li ih trebaju sadržavati literarni radovi li ne. Međutim, ono što se dogodilo nama tokom agresije puno je satravičnije od naturalnih opisa koji su prikazani kroz književnost. Akademik Jahić naglašava posebnu ulogu jednog junaka iz romana, a to je Hamza, lik koji pokazuje hrabrost, odvažnost, odučnost, mudrost, ali i plemenitost prema neprijateljskim ranjenicima. U liku Hamze akademik Jahić vidi primjer kako treba izgledati jedan Bošnjak, i izražava nadu da će ovakvih ljudi među Bošnjacima biti u stvarnosti, puno više nego ih je sada.
Bajro Perva između ostalog je rekao: ''Poslije najnovije i, nadamo se, posljednje agresije na naš narod i naš životni prostor koji se zove Bosna i Hercegovina pojavilo se niz djela dokumentarnog, proznog, dramskog, poetskog sadržaja koji govore o stradanju bošnjačkog naroda. Svako od tih djela poduprijet će izgradnju kulture sjećanja u svakome od nas, a ona uvezuje generacije i stoljeća. Da se ne zaboravi. Spas od zaborava značit će i spas od budućeg zla, odnosno doprinijet će da se genocid više nikome, i nikada, ne dogodi. Jedno od tih djela je i roman 'Žrtvovanje vuku' Mirsada Sinanovića koji je doživio pet izdanja na bosanskom i po jedno izdanje na engleskom i arapskom jeziku. Ovaj je roman sublimacija dokumentarnog i literarnog, a kod većine likova zadržana su autentična imena. Tako je i sa toponimijom mjesta na kojima se dešava radnja romana. I s prvim čitanjem ovog djela nije teško zaključiti da su Bošnjaci žrtve mitomanske ideologije koljača koju, s koljena na koljeno, od Kosovskog boja do danas, pod motom osvete nad Turcima, četnici prenose na svoje nasljednike. Usprkos činjenici da Bošnjaci nisu Turci, niti 'poturčeni' Srbi, oni su meta osvete i istrijebljenja. Pisac kao jednu od metafora koljačke svijesti nalazi i u krvoločnoj životinji vuku, a, s druge strane, ponavljanje bošnjačkih žrtava na istim mostovima u Foči, u janjetu. Tako, uz mitomanski simbol vuka u svijesti četnika koljača ovdje se, na vrlo jasan način, vidi i zlehuda istina da žrtva, svojim dopuštanjem da joj se, od istih dželata i na istim mjestima, ponovi zločin, koincidira svijesti janjećeg žrtvovanja vuku.''
Autor romana iskoristio je ovu promociju da po prvi put kaže kako je došao na ideju da napiše roman. Naime, tokom agresije radio je kao novinar u Ljiljanu i imao je puno razgovora sa žrtvama zločina iz BiH, a pošto je iz Foče posebno ga je interesiralo to područje, pa je skupio700 ratnih priča iz Foče, koje su svjedočile o događajima u Foči. Također, njegova sestra je boravila u izbjeglištvu u Njemačkoj i tamo je upoznala suprugu jednog od učesnika agresije na BiH iz Foče, izvjesnog Stanka, koji je bio prinudno mobiliziran od Vojislava Maksumića nakon što je odbio da finansijski podrži srpske projekte u BiH. Stanko je slao pisama svojoj supruzi i često je opisivao događaje i dešavanja u Foči, a priliku da čita ta pisma imala je Mirsadova sestra koja ih je kopirala i ostavljala, tako da je nakon agresije Mirsad došao u posjed 59 ovih pisama. Sa ovih 59 pisama i 700 svjedočenja Mirsad je bio u dilemi da li ih objaviti kao dokument, svjedočenje događaja ili pokušati napraviti roman. Prevagnulo je ovo drugo i tako je nastao roman ''Žrtvovanje vuku''.