Udruženje Mladi Muslimani

Obilježena šesta godišnjica smrti Alije Izetbegovića

Detalji

Objavljeno nedjelja, 18 Oktobar 2009 00:00

Autor Administrator

U organizaciji udruženja „Mladi muslimani“, „Preporod“, „Merhamet“, „Ak-Saray“, „Ilmija“, „Sulatanov konak“, „Amber“, „Fatma“ Kakanj i OO SDA Kakanj, 18. oktobra u prostorijama Doma kulture Kakanj održana je tribina posvećena liku, ideji i djelu rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića. Na šestu godišnjicu smrti prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića profesor Mustafa Spahić govorio je o liku, idejama i djelu Alije Izetbegovića u kontekstu današnjeg društveno ekonomskog položaja i političkih odnosa u Bosni i Hercegovini.
Dosta je poruka iz života i djela rahmetli Izetbegovića profesor Spahić oživio i aktuelizirao. Mnoge od njih, Bosni i Hercegovini i njenim narodima, posebno Bošnjacima, nikada nisu bile potrebnije nego danas. Argumentirano, ubjedljivo, koristeći se stvarnim događajima, religioznim i naučnim spoznajama Izetbegovićev saborac Spahić ostavio je uvjerljiv dojam na više od stotinu prisutnih ovom predavanju. Na originalan i sebi svojstven pristup profesor Spahić je govorio o detaljima iz svih faza života Alije Izetbegovića iz čega izdvajamo crtice o vladavini prava i ravnopravnosti, odnosu općeg dobra i privatnih interesa, Dejtonskom sporazumu i BiH, i političkoj eliti.

Vladavina prava i ravnopravnost

''On je simbol, čitav život svjedok, prvi i nepokolebljivi promicatelj vladavine prava za sve građane i narode, na temelju istih zakona u pravnoj državi. On je promicatelj višestranačkog sistema, parlamentarnog života, slobodnog i otvorenog tržišta, političkih prava i sloboda kroz demokraciju, proceduru, otvorenu javnost, slobodu govora i pisanja svih medija. Zatim svetosti i nepovredivosti privatnog vlasništva i imovine, svetosti i neupitnosti: vjere, života, časti, dostojanstva, razuma, porodice, obrazovanja i rada i konačno, ravnopravnosti ljudi i naroda u različitostima i u zagarantiranim pravima za svoje posebnosti i specifičnosti'', kaže profesor Spahić.

Država, politika, religija, etika

Moderna politička povijest teško da pamti političara i državnika koji je zajedno sa svojim narodom, zemljom i građanima, prošao teža i veća iskušenja, a da nije rastavio i suprostavio državu i politiku, religijiu i etiku, konstatovao je profesor Spahić, a zatim rekao da to priznaju i oni koju su Aliju poznavali, izdvojivši mišljenje Mire Lazovića: ''On je bio u procjepu između vojnih i političkih prijetnji susjednih država, kao i neprincipijelnosti međunarodne politike. Kroz našu zajedničku političku aktivnost upamtio sam ga kao čovjeka kojem je na srcu uvijek bila BiH i njegov bošnjački narod koji zajedno sa Srbima i Hrvatima treba graditi zajednički život. Pamtiću ga kao velikog čovjeka kojem je osveta bila strana, jer je i u najtežim trenucima, kada je padala Srebrenica i kada se očekivao opravdan bijes i srdžba velikog broja Bošnjaka, Izetbegović stao u zaštitu Srba u Sarajevu''.

Između općeg dobra i privatnih interesa

Profesor Spahić kaže za rahmetli Aliju može se kazati ono što je Malro primijetio za Hegela:
''Nepotrebno je i uzalud da mjerimo svoju veličinu sa Hegelovom. Penjimo se na Hegelova ramena i gledajmo dalje! Sa Alijinih ramena, odnosno, djela, Bošnjaci bi mogli daleko vidjeti, pod uvjetom da gledaju opće dobro, opći cilj, javno, političko, državno, narodno, građansko dobro, a ne samo lične, privatne i grupno svojinske interese, probitke i koristi. Za rahmetli Aliju nećemo kazati ono što je Aristotel tvrdio za monarha, da je izvor i mjera zakona, ali možemo sigurno ustvrditi da je bio promicatelj i garant države, općeg dobra, interesa zajednice i društva, pravde, ravnopravnosti i priznanja ljudi i naroda u njihovim različitostima a ne istovjetnostima i suprotnostima''.

Dejtonski sporazumu i BiH

Izetbegović je prihvatio naziv Republika Srpska jer je ona bila nužnost za postizanje nepravednog mira. Sjećajući se preuzimanja odgovornosti za prihvatanje naziva Republika Srpska, Spahić je ispričao:
''Kada su mnogi pošli optuživati Muhameda Šaćirbegovića da je kriv za naziv Republika Srpska rahmetli Alija je sazvao sve političke, javne, društvene i vjerske faktore u Bošnjaka u dom „Ljiljana“ u Sarajevu i kratko kazao: „Da bude naziv Republika Srpska moja je odluka. Sva krivica i odgovornost je na meni. Muhamed s tim nema ništa''. Ovako je prepričao tadašnje Izetbegovićevo obraćanje: ''Zašto sam tu odluku donio i taj naziv prihvatio? Zato što mi je polovicom augusta 1995. godine došao Richard Holbrooke i donio sljedeće obećanje predsjednika Clintona: 'Amerika će se u potpunosti umiješati. NATO će bombardirati srpske položaje i prisiliti ih na mirovni sporazum. Vi morate prihvatiti naziv Republika Srpska i tom entitetu pripast će 49 odsto teritorije, a Federaciji BiH 51 odsto. U protivnom, nastavite pravedan rat bez naše pomoći'. Kao što znate mi smo tada pokušavali deblokadu Sarajeva koja se ni za metar nije pomicala a na desetine vojnika su ginule svaki dan. Prije toga, na mjesec dana i Srebrenica je pala. Ja nisam smio prihvatiti da Sarajevo još jednu zimu ostane pod blokadom i neprestanim granatiranjem bez ikakve američke podrške i pomoći. Prihvatio sam naziv i entitetsku podjelu u predloženim omjerima''.
Na isti način rahmetli Alija je na svoja pleća i odgovornost prihvatio i Dejtonski mirovni sporazum, nastavio je Spahić: ''Između nepravednog mira i pravednog rata u kome se ostaje sam i bez ikakve pomoći, on se kao odgovoran državnik opredjelio za nepravedn mir. Čitav Dejtonski mirovni sporazum, on će objasniti u jednoj rečenici 'U svijetu kakav je i sa ljudima kakvi jesu, nije se moglo više postići'''.
Spahić je istakao da je ovo Izetbegović rekao u Dejtonu, cijeloj međunarodnoj zajednici, pred Clintonom, Holbrookom i svim ostalim učesnicima pregovora o mirovnom sporazumu.

Elita preuzima odgovornost za stanje u društvu

Profesor Spahić je govorio i o intelektualnoj eliti u Bošnjaka. Ponavljajući poznato filozofsko stajalište da elitni predstavnici društva jesu elita samo ako preuzimaju odgovornost za stanje u tom društvu. Podsjetio je na takve ljude u Bošnjaka istakavši da ih poslije Alije Izetbegovića nema. Zato Bošnjaci ne žive puni politički život, oni danas politički životare, kaže Spahić. Priču o liku, idejama i životnom djelu Alije Izetbegovića završio je podsjećajući na takve ljude u prošlosti. Rekao je: ''Reis Džemaludin Čaušević, Mehmed ef. Handžić i Husein ef. Đozo su tri svojevrsne institucije na planu religije. Na planu kulture to su dr. Safvet-beg Bašagić, prof. dr. Muhsin Rizvić i Alija Isaković, a na planu politike to su Ali-beg Firdus, dr. Mehmed Spaho i Alija Izetbegović. Poslije njih, prema mišljenju profesora Spahića niko u smislu društvene elite ne preuzima odgovornost za religijski, kulturni i politički život Bošnjaka. Niti se vidi ko bi to mogao biti''.