Udruženje Mladi Muslimani

Poslanice Saida Nursija - promocije knjiga

Detalji

Objavljeno petak, 16 Maj 2003 21:12

Autor Redakcija

U četvrtak, 19.12.2002. održana promocija knjige Bediuzzaman Said Nursija "Poslanica o kur'anskim nadnaravnostima". Dvije prostorije Udruženja koje se koriste za ovakve prilike - mesdžid i klub - bile su premale da prime sve zainteresovane, kojih je, prema procjeni organizatora, bilo oko 250.

Uz uvodničara, gosp. Bajru Pervu, promotori su bili: prof. dr Omer Nakičević, hafiz Sulejman ef. Bugari, Alija ef. Tvrtković i Sulejman ef. Kurtanović.

Tema našeg razgovora je, kako ste vidjeli na panoima Nadnaravnost Kur´ana iz pera Seida Nursi Bediu´z-Zeman, velikog mudžtehida i obnovitelja islamske misli u savremenoj historiji muslimana koji ima veliki uticaj u Turskoj i mnogim muslimanskim zemljama poput drugih islamskih istaknutih obnovitelja, npr. Hasan el-Bena, Seid Kutb, Mevdudi i Muhamed Gazali mlađi.

Predstavljajući ovo dijelo morali bismo, koliko toliko rasvijetliti ličnost Nursija Bediu´z-Zemana koji djeluje u vrijeme kada turski narod prolazi kroz najteže stanje u političkom, intelektualnom i društvenom životu. U biografiji Seida Nursi glavne postavke Seid Nursija počivale su na isticanju:

-islam je dinamičan i

-islam udovoljava svakom mjestu i vremenu.

Bilo je to vrijeme kada je vojna i ekonomska moć Turske bila na izdisaju, hilafet ignorisan, šeriat dokinut, arapsko pismo izbačeno, zov mujezina sa minareta se izmjenjuje i umjesto melodične i duboko misaone poruke, Allahu ekber (Allah je najveći), uvodi se bezvučni i nacionalno obojen poziv: Tanri uludur, Tanri uludur.

Nursi je rođen 1876.godine u Anadolu. Izučavao je sve do čega su došle njegove ruke. Kada bi naišao na kakvu za njega novu naučnu disciplinu i nju bi temeljno izučavao. Takav slučaj imamo iz 1893. godine koji se dogodio u gradu Vanu, kad je osjetio da ne može, u jednoj diskusiji, parirati učenjacima iz astronomije, hemije, fizike, geografije, historije i slično, on se snažno baca na izučavanje tih naučnih disciplina. Zahvaljujući svestranom obrazovanju dobiva ime Bediu´z-Zeman (Fenomen vremena).

Nešto poput Džinaha u Pakistanu i kod njega mali nasrtaj izaziva izliv neodoljive snage. Naime, kada se britanski ministar kolonija, Gladson obratio u britanskom domu naroda zastupnicima, držeći Kur´an u ruci riječima: "Dok je ovaj Kur´an u rukama muslimana, mi nećemo moći njima ovladati; zbog toga nemamo drugog izbora nego da ga ukinemo ili raskinemo vezu muslimana sa njim." To je Nursija razljutilo pa uzvikuje: "Dokazat ću ja svijetu da je Kur´an duhovno sunce čiji je bljesak nepotamnjiv, a svjetlost neugasiva. To ga je navelo da se zauzme kod sultana Abdulhamida da se otvori Univerzitet prirodnih nauka u istočnoj Anadoliji.

On djeluje svugdje gdje stiže. Jedno vrijeme je bio aktivni član društva Idžtihad ve´t-tereki, ali sagledavši njegov cilj napušta ga.

Prati sultana Rešada na Kosovo (Nekim slučajem došli mi do ruke snimci tog putovanja).

Kada ga je Vrhovni egipatski muftija pitao o evropeizmu i osmanizmu on odgovara:

"Osmanska država je zatrudnjela Evropom, a jednog dana će se poroditi; što se tiče Evrope, i ona je oplođena sjemenom islama, jednog će se dana i ona poroditi".

Seid Nursi, iako je neomiljen vrhovima vlasti, ipak je uvijek, kako smo čuli u kontaktu s njima, čak ga sultan vodi sa sobom do Skoplja, Prištine i Kosova, kao što je rečeno.

Njegova popularnost, bez obzira na izgnanstvo i suđenje je velika. Kada su Englezi uputili putem anglikanske crkve šest pitanja istanbulskom Mešihatu u Istanbulu da u šest riječi odgovori na njih, Mešihat je ovo pitanje proslijedio Nursiju. I ovo govori da je bio najizrazitija ličnost svoga vremena.

Karakteristično je da je crkvena općina u Londonu stalno unosila smutnju u islamske redove. Džon Vilijam Dreper bilježi u svojoj historiji da je londonska općina uputila svoga svećenika u Istanbul na razgovore u cilju razvodnjavanja islamskog učenja, nešto slično što se dešava i danas uvođenjem sekularizma. Po povratku svećenik je bio dočekan u sali iste općine gdje je trebao da im referiše rezultat svoga uspjeha. Međutim, umjesto oduševljenja prisutni su bili iznenađeni kada im je ovaj svećenik proučio značenje sure Feth.

Nursi je imao svijetle dane ali je bio skoro u stalnom progonstvu. Tako ga npr. progone u zapadnu Anadoliju u mjesto Barlu. Za cijelo vrijeme od 1926. do 1950.godine, oko 25 godina, on na svojoj grbači osjeća teško doba, tiraniju, otvorene i svirepe pritiske protiv vjere u ime civilizacije i kulture. Posljedica je bila da mu se ni za mezar ne zna gdje je.

Toliko o Nursiju, a sada nekoliko riječi općenito o Poslanicama Nursija pa i o ovoj koja je pred nama.

Poslanice Nursja nisu uobičajeno dijelo koje se bavi razradom shvaćanja islama, nego su one jedan dragocjeni tefsir Kur´an-i-Kerima. To je tefsir koji se odlikuje veoma brojnim i bitnim osobenostima koje ne nalazimo u drugim tefsirima.

Te osobenosti kojima se odlikuju Poslanice Nursija svode se na:

-Mentorstvo Kur´an-i-Kerima, tj. da ga Seid Nursi nije nikada napuštao radi bilo koje druge knjige, nije prihvaćao drugu literaturu za izvor,

-Iznošenje poruke Kur´ana u njegovoj savršenoj jasnoći. Tu osobinu nalazimo i u životu Seida Nursija,

-Univerzalnost Kur´ana i njegovo obraćanje svim slojevima ljudi, tj.održavanja savremenosti Kur´ana, njegove svježine, sjaja i mladosti, jedno je od njegovih najviših nadnaravnosti (mudžiza), jer Kur´an-i-Kerim ima i nudi gledište za svaku epohu u kojoj se ona ogleda, tako da izgleda da je Kur´an objavljen upravo radi te epohe,

-Uvjerljivost u konstatacijama,

-Obraćanje svim slojevima ljudi, običnom građaninu i vrhunskom intelektualcu,

-Sljedbeništvo časnog Poslanikovog sunneta (Ehli sunne ve´l-džema´)

-Uzdizanja iznad pritiska i tegoba, tj.neprihvaćanje da se donese fetva pod bilo kojim pritiscima.

Iako je bio vazda progonjen Seid Nursi, on ne osjeća zamor nego kao da ga tekst Kur´ana vodi u šetnju među vrtove imana i njegove cvjetnjake, da udahne njihov povjetarac, osjeti nježne smislove Kur´an-i-Kerima i saživi u njihovom berićetnom ozračju.

Moramo i ovo da istaknemo. Djelo koje imamo pred sobom obogaćeno je brojnim detaljima,a što je veoma značajno. Autor ga je predočio tako da svaka fiša ima svij naslov, a broj tih naslova prelazi stotinu. Ovo čini posebnu draž djelu, jer se slike jasno odvajaju, ali ipak čine zajednički jedan veliki pano.

Djelo nadnaravnosti Kur´ana podijelio je na tri baklje, svaka baklja ima svoje podnaslove. Tako npr. Prva baklja ima tri podnaslova označena sa terminom "Zrakama". Da bi Prva zraka bila podijeljena na pet tačaka. Druga zraka ima pet odsjaja, a treća tri kruženja.

Druga baklja ima podnaslove označene terminom "Svjetlo."

Treća baklja ima također tri podnaslova označena terminom "Sjaj".

Na kraju je pogovor i jedan dodatak.

Svi naslovi Nadnaravnosti Kur´ana vrte se u okviru svjetla kao i samo ime Nursija dovodeći u vezu s tim i Kur´an koji svojim porukama zrači.

Karakteristične su definicije Kur´ana koje Seid Nursi navodi. Mi ćemo ukazati samo na neke od njih npr.:

-Kur´an je istinski tumač svega što postoji,

-Kur´an je komentar knjige Svijeta, primjetnog i nespoznajnog,

-On je otkrivač sakrivenih duhovnih riznica, Božijih imena napisanih na stranicama nebesa i Zemlje,

-On je jezik Svijeta nespoznajnog u svijetu primjetnoga,

-On je knjiga zakona i mudrosti, Knjiga dova i klanjanja,

-Kur´an je knjiga zikra, a i knjiga misli, ideja itd.

Šetnjom kroz tekst nadnaravnosti Kur´ana primjetit ćemo da autor uočava razliku između Kur´ana i mudrosti filozofije,

-Pravi razliku između mekanskih i medinskih sura i ajeta. Ističe da su mekkanske sure i ajeti snažni i jedri, stil visok i lijep, nadnaravan i oduševljavajući. Ponavljanje dolazi radi boljeg razumijevanja. Većina mekkanskih sura govori o imanu, tevhidu-vjerovanju u jednog Boga, stvaranju i Sudnjem danu, tako da se Kur´an zadržava na tome skoro na svakoj strani pa i rečenici.

-Medinski ajeti i sure, ističe Nursi, upućuju se sljedbenicima Knjige. Otuda je stil lagan i javan, gdje se objašnjavaju pojedinosti, a ne osnove imana.

Kod osvrta na nadnaravnost Kur´ana Nursi se ograničava samo na belagu-na stil Kur´ana.

On se ne zadržava na uzrocima Objave (Es bubu´n-nuzul) jer mu je cilj uputa i isticanje važnosti vjerovanja i buđenje iz mrtvila.

On ističe da se Kur´an ne može doslovno prevoditi, jer ni jedan jezik do arapski na kome je Kur´an objavljen ne može dočarati poruku Kur´ana. Smatra da je Kur´an doslovno prevoditi haram i ne može se učiti prijevod Kur´ana uopće, umjesto orginalnog teksta.

Govoreći o nadnaravnosti Kur´ana što mu je i cilj, on se zadržava na skladnosti termina da, ni po značenju ni po harmoničnosti ne mogu biti zamijenjeni drugim terminima.

Kada Kur´an govori o ranijim poslanicima, on objašnjava tu nadnaravnost, govoreći da je cilj toga da se razmišlja o tome i uzima pouka iz toga.

Na kraju, može se reći da Nursi nije koristio sva istraživanja nauka o Kur´anu, nego se zadržao na onome što bi mu potkrijepilo njegovu misao.

Više od stotinu posjetitelja pratilo izlaganje prof. dr Fikreta Karčića, prof. dr Omera Nakičevića (prevodilac djela na bosanski jezik) i prof. Ihsan Kasima Salihija (direktora Instituta za istraživanje Nursijevih djela).