Udruženje Mladi Muslimani

Šest decenija Mladih Muslimana 1939. - 1999.

Detalji

Objavljeno ponedjeljak, 25 Februar 2008 13:51

Autor Upravni odbor

Prvi period

Prvi period djelovanja "Mladih Muslimana" obuhvata zbivanja od začetaka Pokreta, pa do sporazuma sa "El-Hidajom", kojim su "Mladi Muslimani" ozvaničeni kao njena omladinska sekcija. Dakle, radi se o periodu od 1939. do 1942. godine:

Beograd, a u Sarajevo se vraćaju 1941. godine, pred početak rata.

· U martu 1941. godine održana je osnivačka Skupština "Mladih Muslimana", s namjerom da se pokuša ozvaničiti rad organizacije njenom registracijom kod tadašnjih vlasti. Ali, Aprilski rat 1941. godine je te planove omeo.

· Esad Karađozović, Emin Granov, Husref Bašagić i drugi u jesen 1941. godine odlaze u Zagreb da nastave započete studije. Pridružuje im se i Tarik Muftić.

· U julu 1942. godine ozvaničen je rad "Mladih Muslimana" time što je sa organizacijom ilmijje "El-Hidaja" postignut sporazum da mladomuslimani budu njena omladinska sekcija.

· Kao u Sarajevu, i u Mostaru dolazi do okupljanja omladinaca islamske orijentacije koji će 1942. godine formirati svoju mladomuslimansku organizaciju. O tome je rahmetli Salih Behmen svojevremeno rekao: "Interesantno, isto tako, bez ikakvog međusobnog utjecaja faktički, dogodilo se nešto u Sarajevu. Samo to je značajnije bilo. Ta grupa je bila jača. Kako bih rekao, potkovanija. Malo zreliji mladići, studenti, su to već bili. Među njima se naročito isticao Esad Karađozović. On je faktički utemeljitelj mladomuslimanske misli na ovom području...".

Drugi period

Drugi period obuhvata zbivanja od 1942. do 1945. godine, dakle radi se o periodu u kojem su "Mladi Muslimani" bili pod zvaničnim pokroviteljstvom "El-Hidaje":

Sarajevo. Dokumentaciju "Mladih Muslimana" ostavlja kod Hasana Bibera. Dugo se vjerovalo da je Karađozović živ, ali se kasnije saznalo da je, najvjerovatnije, ubijen u blajburškim krvavim događanjima. Za Emina Granova, koji će se narednih deset godina kriti u porodičnoj kući, također, ništa se nije znalo.

· U aprilu ili maju 1945. godine, radeći na obezbjeđivanju hrane za muhadžire, u Vitezu su bez ikakva razloga od strane partizana strijeljani Asaf Serdarević, Sakib Nišić, Nurudin Gackić, Osman Krupalija i Safet Softić.

Treći period

· Nakon završetka Drugog svjetskog rata organizacija se postepeno obnavlja. Formira se novo rukovodstvo u kojem su sada Alija Izetbegović, Nedžib Šaćirbegović, Ešref Čampara i drugi.

· U jesen 1945. godine "Mladi Muslimani" istupaju na Skupštini MKD "Preporod" i pokušavaju ostvariti utjecaj u ovom društvu.

· U martu 1946. godine dolazi do prvih hapšenja. Uhapšena je i osuđena prethodno pomenuta rukovodeća grupa.

· U aprilu 1946. godine okuplja se nova rukovodna grupa u kojoj su Hasan Biber, Halid Kajtaz, Ismet Serdarević, Vahid Kozarić i Mahmut Jarebica. Ovo rukovodstvo odlučuje da djelovanje "Mladih Muslimana" poprimi ilegalnu formu.

· Sredinom 1946. godine, u okviru teritorijalne organiziranosti "Mladih Muslimana", uspostavlja se veza Sarajevo-Mostar i Sarajevo - Zagreb. Glavno rukovodstvo je u Sarajevu, a u preko 30 manjih i većih mjesta u BiH organizacija je imala svoje članstvo.

· U jesen 1947. godine zvanično je imenovano rukovodstvo "Mladih Muslimana" za Bosnu i Hercegovinu u sastavu: Hasan Biber, Omer Stupac, Salih Behmen, Halid Kajtaz i Ismet Serdarević.

· Tokom 1947. i 1948. godine održano je više sudskih procesa članovima "Mladih Muslimana".

· Omer Stupac i Ismet Serdarević su 1948. godine uhapšeni u Puli, nakon pokušaja da odu u inostranstvo i uspostave vezu sa demokratskim i islamskim svijetom, kao i sa Esadom Karađozovićem za koga su vjerovali da je živ i da se nalazi u Egiptu.

· 20. i 21. februara 1949. godine u Sarajevu je održan značajan skup Mladomuslimanskog Pokreta. To je bio plenum na kome su donijete vrlo bitne odluke. Na plenumu je imenovano i rukovodstvo Pokreta u sastavu Hasan Biber, Halid Kajtaz, Salih Behmen i Tarik Muftić.

· Dva mjeseca nakon plenuma počela su masovna hapšenja mladomuslimana. Održano je više sudskih procesa širom BiH. Glavni proces je organiziran u Sarajevu i trajao je od 1. do 12. augusta 1949. godine: na tom suđenju izrečene su smrtne presude za Hasana Bibera, Halida Kajtaza, Nusreta Fazlibegovića i Omera Stupca. Tokom hapšenja i istrage ubijeni su Omer Kovač, Fikret Pločo i Asim Čamdžić.

Četvrti period

Četvrti period od 1949. do 1991. godine obilježen je stalnom represijom komunističkog režima prema "Mladim muslimanima":

· Pohapšeni i suđeni članovi Pokreta izdržavaju zavorske kazne i druge oblike represije od strane tadašnjeg komunističkog režima. Cilj je da se Pokret u potpunosti zatre i unište tragovi (naročito idejni) njegovog postojanja. Iako Pokret više nije djelovao, svi njegovi članovi pomno su praćeni i nakon odsluženja dugogodišnjih zatvorskih kazni

· Nakon izlaska na slobodu i uključivanja u normalan život, najistaknutiji članovi Pokreta koji su ostali vjerni njegovim temeljnim programskim načelima, kroz individualne napore i na različite načine, daju svoj doprinos borbi protiv ateizacije muslimana i njihovog odrođavanja od vlastite tradicije. U ovom periodu značajni su spisateljski i prevodilački poduhvati Alije Izetbegovića, Munira Gavrankapetanovića, Mehmeda Arapčića, Ešrefa Čampare i drugih.

· I proces muslimanskim intelektulacima 1983. godine u Sarajevu bio je u svojoj osnovi ponovno razračunavanje sa protagonistima Mladomuslimanskog Pokreta čija je djelatnost počela da utiče na idejna kretanja unutar užeg kruga muslimanske inteligencije. Naime, u pripremama za proces muslimanskim intelektualcima 1983. godine kada je ispitivano, hapšeno i pretresano oko hiljadu Muslimana u BiH, svi bivši mladomuslimani, osim nekolicine bolesnih, “tretirani” su informativnim razgovorima i u pritvoru, a i među osuđenima su svi stariji nekad bili mladomuslimani, odnosno peterica njih - Alija Izetbegović, Salih i Omer Behmen, Rušid Prguda, Ismet Kasumagić, svi članovi rukovodstva Pokreta. Da im je i u procesu 1983. godine nekadašnja djelatnost bila uzeta kao otežavajuća okolnost, ne treba posebno ni isticati. Kada je u pitanju suđenje 1983. godine, može se konstatirati da je ono od strane režima pripremljeno skoro na identičnoj matrici kreiranoj 1949. godine.

· Nakon definitivnog kraha komunističkog režima u Jugoslaviji, mladomuslimani se 1990. godine, kao zreli i iskusni ljudi, uključuju u aktuelne političke tokove i daju svoj doprinos političkom organiziranju muslimanskog naroda.

· U Sarajevu je 14. decembra 1991. godine održana Obnoviteljska skupština Udruženja "Mladi Muslimani 39" i od tada ovo Udruženje po prvi puta u svojoj povijesti dugoj 60 godina djeluje slobodno i legalno.