Na ahiret preselila Safija Šiljak, rođena Solak
- Detalji
- Objavljeno petak, 19 Novembar 2021 00:00
- Autor Administrator
SAFIJA SOLAK ŠILJAK
Safija Solak udata Šiljak rođena je 7. jula 1925. godine u Glamoču. Nedugo zatim njena porodica seli u Sarajevo. Kada je Safija imala dvanaest godina umire joj majka, a sa šesnaest i otac nakon čega Safija ostaje da živi sa braćom i njihovim porodicama. [1]
Osnovnu školu završila je u Sarajevu.
Ratne 1943. godine uključila se u žensku sekciju Organizacije „Mladi muslimani“. Posebno se dokazala u akcijama zbrinjavanja muhadžira iz Podrinja i njihovom smještaju, akcijama prikupljanja hrane i odjeće, te obilascima i pronalaženju adekvatne pomoći za izbjeglice koje su pristizale u sabirne centre u Sarajevo.[2]
Nakon 1945. godine i uspostave nove vlasti nastavila je sa školovanjem u medresi, iako je postojala mogućnost da njihove diplome ne budu priznate od strane vlasti. U dogovoru sa ostalim mladomuslimankama, ostale su istrajne u ovome cilju, kako su kasnije objašnjavale, najviše da bi sačuvale ovu ustanovu. Kada se zbog progona ženska sekcija podjelila u tri grupe, Safija se nalazila na čelu druge grupe zajedno sa Sadikom Pehlivanović i Azizom Furlom.[3] Tajno su se sastajale uglavnom po kućama ili u toku šetnje i tako održavale aktivnosti svoje grupe.
Poslije završene Medrese i mature u januaru 1946. godine počela je raditi najprije kao vjeroučiteljica u mektebu na Hridu. Zatim je prešla u internat u Medresu gdje je radila kao vaspitačica, a potom kao nastavnica vjerskih predmeta mlađim kolegicama u Gazi Husrev-begovoj medresi. U Medresi je radila sve do 1949. godine. Tada je u nedostatku mogućnosti da kao medresant upiše neki društveni fakultet u Sarajevu upisala Orijentalistiku u Beogradu.
Iako su već početkom 1949. godine počela hapšenja u Sarajevu, i širom cijele BiH Safija Šiljak nije uhapšena. Kako bi izbjegla hapšenje prešla je kod rodbine u Jezero. Međutim nakon jedne rasprave sa članovima SKOJ-a, biva privedena i uhapšena a nakon detaljnije provjere prebačena u Jajce, pa zatim u Sarajevo gdje joj je suđeno sa ostalima.[4] Osuđena je, kao i druge mladomuslimanke na kaznu Društveno korisnog rada. Kaznu je izdržavala na poljoprivrednim dobrima oko Banja Luke i Brčkog.[5]
Nakon izdržane kazne, tokom jula 1952. godine vraća se u Sarajevo. Ubrzo se i zapošljava u „Alhosu“ kao blagajnik, a onda prelazi u računovodstvo gdje će vremenom postati glavni knjigovođa, a potom i šef računovodstva.
Studij Orijentalistike je nastavila na Univerzitetu u Sarajevu.
Udala se za Safeta Šiljka, mladomuslimana sa kojim je dobila dvije kćerke.
Zanimljivo je istaći činjenicu da je Safija Šiljak jedna od rijetkih žena koja je obavila vjersku dužnost hadža koristeći automobil kao prijevozno sredstvo. Naime, ona se 1981. godine, zajedno sa Hidajetom Mirojević, preko Balkana, Turske i Sirije automobilom uputila do svetih mjesta u Meki i Medini.
Na ahiret je preselila 19. novembra 2021. godine u 97. godini života u Sarajevu.
[1] Prema knjizi „Mlade muslimanke sjećanja i svjedočenja: memoari ženske grane MM’39“, Sarajevo 1999, str. 165.
[2] Ibidem, str. 173-174.
[3] Arhiva udruženja „Mladi muslimani“, C1-S103-1.
[4] Ibidem, C1-S103-1.
[5] Arhiv Udruženja „Mladi muslimani“, C1-S103-2-3.
_____________________
Piše: Armin Džunuzović, MA
In memoriam: Hasan Čengić (1957–2021)
- Detalji
- Objavljeno ponedjeljak, 15 Novembar 2021 00:00
- Autor Administrator
Već pri najranijim susretima sa rahmetli Hasanom, kao razrednim kolegom u Gazi Husrev-begovoj medresi, bila je primjetna drugačija energija kojom je zračio i gard zrelog čovjeka. Potiče iz porodice u kojoj se stoljećima baštinila ljubav prema Bosni, bošnjački identitet i čvrst islamski karakter. Odrastanje u takvoj porodici je utjecalo na formiranje Hasanove jake ličnosti i na njegovo nevjerovatno poznavanje historije Bosne I Bošnjaka. Nama, njegovim drugovima iz razreda, tada nije bilo jasno čemu poznavanje historije u tolikom obimu, ali će nam vrijeme i događaji koji su uslijedili poslije, pri buđenju nacionalnog identiteta i tokom agresije na domovinu, pokazati koliko je upravo to poznavanje historije svog naroda i zemlje važno za očuvanje muslimanskog i bošnjačkog identiteta.
U ISTANBULU ODRŽANA PANEL DISKUSIJA: ŽIVOT I DJELO PROF. DR ISMETA KASUMAGIĆA
- Detalji
- Objavljeno utorak, 26 Oktobar 2021 00:00
- Autor Administrator
Život i djelo prof. Dr. Ismeta Kasumagića je naziv panel diskusije koja je održana u Istanbulu u povodu godišnjice njegovog preseljena na ahiret 22. oktobra 2021. godine. U petak 22.oktobra 2021. godine u općini Beykoz u Istanbulu u okviru ovog panela pripremljena je i promocija knjige profesora Kasumagića “Trinaest mladomuslimanskih šehida“ (njenog prijevoda na turski jezik). Pokrovitelj ovog panela je bio načelnik općine Beykoz - Istanbul gospodin Murat Aydin, a mjesto održavanja je bio kulturni centar Ahmet Mithat Efendi.
Prijevod ove knjige na turski jezik je doprinos istini za čitaoce van granica naše zemlje koji se ovim putem mogu upoznati sa strahotama koje je provodio komunistički režim prema nevinim ljudima u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Panel je počeo učenjem Kur’ana i najavom spikera. Moderator panela je bio professor sociologije Mahmut Hakki Akin sa Istanbul Medeniyet univerziteta. Profesor Hakki Akin je doktorirao na temu “Filozofska misao Alije Izetbegovića”, te se smatra jednim od boljih poznavalaca rada udruženja MM i SDA van BiH. Pored profesora Hakki Akina u panel diskusiji i promociji knjige profesora Ismeta Kasumagića prisustvovali su Prof. Dr. Faris Fočo, Amila Kasumagić Fočo, Husein Kansu i Prof. Dr. Merzuk Grabus.
O stručnom i naučnom radu profesora Kasumagića govorio je Prof. dr. Faris Fočo. On je posebno istakao težnje profesora Kasumagića za sticanjem novih znanja, usavršavanja u struci, a posebno u nauci i koji je uvijek isticao potrebu naučnog uzdizanja muslimana Bošnjaka.
Amila Kasumagić Fočo, diplomirani orijentalista arabista i najmlađa kćerka Ismeta Kasumagića, govorila je o životu sa ocem, majkom Aziadom i sestrama od prvih dana, porodičnih izleta, odlazaka sa babom na ekspertska putovanja do najtežeg dijela života a to je njegovo hapšenje i boravak u zatvoru. U svom obraćanju potencirala je zajednički rad Ismeta Kasumagića i drugih članova udruženja MM, među kojima su istaknuto mjesto u životu i radu kroz pokret MM imali Alija Izetbegović, Salih i Omer Behmen i Vahid Kozarić. Upravo njih pet sačinjavali su grupu” Asovi” a naziv je nastao prema njihovim inicijalima, početnim slovima njihovih imena. Oni su se redovno sastajali svake sedmice u kući Ismeta Kasumagića od 1965.g. i to je iznjedrilo nastajanje brojnih napisa i knjiga o stanju muslimana Bošnjaka u BiH i Jugoslaviji i rezultiralo formiranju bošnjačke stranke SDA. Prvi sastanak o formiranju stranke SDA se desio u istoj kući Ismeta Kasumagića u Sagrdžijama na broju 47.
Husein Kansu, član Ak partije i do penzije član parlamenta u Turskoj te počasni doktor Univerziteta u Bihaću, govorio je o svom dugogodišnjem prijateljstvu sa Ismetom i Azijadom Kasumagić, o njihovom zajedničkom radu za dobrobit Bošnjaka u Turskoj i BiH. Godinama je Ismet sa suprugom odlazio u Tursku pred parlamentarne izbore promovišući AK partiju i njenu ulogu u političkom životu Turske. Njegovo obraćanje je bilo ispunjeno emocijama u kojima je izrazio divljenje i veliko poštovanje prema liku Ismeta Kasumagića i njegove supruge Azijade.
Prevodilac knjige Prof. dr. Merzuk Grabus, profesor na Balikesir Univerzitetu, govorio je o knjizi “Trinaest mladomuslimanskih šehida” i njenoj strukturi i sadržaju osvrćući se na neke posebno dojmljive dijelove knjige. Govorio je sa velikom empatijom o borbi Mladih muslimana, o njihovoj patnji i maltretiranju i svirepom mučenju koji je nad njima provodio komunistički režim. I sam prevodilac potiče iz MM
porodice, pa dobro zna kako se zlotvorski odnosila komunistička policija i vlast prema mladim i nevinim ljudima koji su se hrabro borili svojom mišlju za očuvanje islama na prostoru BiH u komunističkoj i ateističkoj Jugoslaviji. Prevodiocu je posebno drago što je rahmetli Ismet znao da je knjiga prevedena i da će uskoro biti štampana. Ostalo je da u drugom izdanju ispoštuju Ismetovu želju da knjiga ima uporedni tekst na bosanskom i turskom jeziku.
Na kraju panela prisutni su mogli postaviti pitanja. Zamjenik načelnika je u ime općine Beykoz-Istanbul predao hedije predavačima panela, a gospodin Kansu, profesor Faris Fočo, kćerka profesora Ismeta Kasumagića, Amila i profesor Merzuk Grabus su se zahvalili općini na dostojanstveno organizovanom panelu kao i izložbi slika na kojima je profesor Ismet Kasumagić u društvu porodice, prijatelja, poslovnih i političkih partnera. Izražena je želja da se isti panel organizuje u Sarajevu i Bihaću gdje je profesor Ismet Kasumagić bio postavljen za prvog rektora Bihaćkog univerziteta.
Jedan dio publike je na kraju prišao kćerki Ismeta Kasumagića da podijele lijepe uspomene na njega i njegovu suprugu Azijadu jer su imali priliku upoznati ih i biti njihovi domaćini. Mnogo lijepih i korisnih savjeta su naučili od njih dvoje.
Panel je okončan učenjem fatihe za merhume
Piše: Amila Kasumagić
Sekretar Udruženja "Mladi muslimani" Anes Džunuzović: Ideal rahmetli Izetbegovića bila je sloboda
- Detalji
- Objavljeno utorak, 19 Oktobar 2021 00:00
- Autor Administrator
- Svoje ideale crpio je iz islama, a poznato je da su islamski ideali kompatibilni sa svim ljudskim i civilizacijskim idealima i dostignućima. Prva i osnovna vrijednost, ideal rahmetli Izetbegovića bila je sloboda – izjavio je u razgovoru za Preporod.info Anes Džunuzović, sekretar Udruženja „Mladi Muslimani“, a povodom 18. godišnjice smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine i pripadnika Mladih Muslimana.
Džunuzović je podsjetio da je Alija Izetbegović uživao veliki ugled u svijetu, i na Istoku i na Zapadu, i kod muslimana i kod kršćana, kod svjetovne i duhovne inteligencije na svim meridijanima.
- S njim su rado besjedili i duhovnjaci i filozofi i prirodnjaci. Podjednako su ga cjenili, uvažavali i poštovali i oni koji su podržavali njegovu politiku i oni koji su bili njeni protivnici. Tog respekta nije nedostajalo. Podjednako su ga uvažavali, poštovali, cjenili, pa i voljeli i sunije i šije, i u Saudijskoj Arabiji i u Iranu, i u Palestini i u Egiptu, Siriji, Turskoj, Maleziji, Indoneziji, Maroku. Takav odnos prema rahmetli Izetbegoviću ostao je takav na Zapadu i Istoku sve do danas, evo i 18 godina nakon njegove smrti - rekao j Džunuzović.
Svojim životom i svojim djelom, smatra Džunuzović, rahmetli Izetbegović nam je ostavio veliki kapital u svijetu, koji odbacivanjem njegovih vrijednosti nismo iskoristili.
- Platon je definirao idealnog vladara kao filozofa, čovjeka od mudrosti. Malo se naroda, nacija, država kroz historiju može pohvaliti da je imalo takvog vladara. A jedna mala Bosna i jedan mali bošnjački narod su ga imali. Nažalost, sve ovo nije dovoljno da takav ili sličan ugled rahmetli Izetbegović uživa u našoj zemlji i kod našeg naroda, te da njegov lik i njegovo djelo budu dovoljno zastupljeni u našoj javnosti – rekao je, dodavši da odgovornost za navedeno moramo tražiti u institucijama, nacionalnim i državnim, potom inteligenciji, univerzitetima, medijima, angažiranim pojedincima.
Džunuzović je istaknuo da je Izetbegović cijeli svoj život posvetio je idealima, te da je zbog ideala proganjan od rane mladosti.
- Svoje ideale crpio je iz islama, a poznato je da su islamski ideali kompatibilni sa svim ljudskim i civilizacijskim idealima i dostignućima. Prva i osnovna vrijednost, ideal rahmetli Izetbegovića bila je sloboda. Iz nje, u svakom pogledu, proizilazi sve ostalo. Iako je cijeli život proganjan od strane komunističke vlasti, trpila je to i njegova porodica, ipak ni jednog trenutka nije odustao od svojih ideala. Najprije od tog suštinskog, esencijalnog ideala slobode iz koga proizilazi i domoljublje i patriotizam, ali i moral, sloboda vjerovanja, poštovanje drugog i drugačijeg, odnosno jednakopravnost svih bez obzira na razna određenja i ubjeđenja – naveo je.
Udruženje "Mladi muslimani", kako je kazao Džunuzović, postoji i da bi čuvalo sjećanje na prve generacije Mladih Muslimana, pa tako i na Izetbegovića.
- Kao Udruženje i pojedinci koji slijede mladomuslimanske ideale mi promoviramo vrijednosti koje su nosili naši predhodnici, a o kojima sam govorio ranije, kao i konkretna djela koja su uradili. To radimo na načine koji su nam dostupni, a to je putem javnih tribina, predavanja, seminara, okruglih stolova, naučnih konferencija. Također, kroz izdavačku djelatnost bavimo se afirmiranjem i ljudi i mladomuslimanskih ideala. Važan segment je i arhivska građa koja je dostupna i istraživačima – naveo je za kraj Džunuzović, te je pozvao na čuvanje sjećanja na djelo rahmetli Izetbegovića, u kome možemo pronaći intelektualnu dubinu i odgovore za današnja pitanja sa kojima se susrećemo.
(Rabija Arifović/Preporod.info)