Održana druga studentska konferencija o Aliji Izetbegoviću “Bosna prije svega”

U povodu 20. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u četvrtak je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održana druga studentska konferencija o Aliji Izetbegoviću pod nazivom “Bosna prije svega” u organizaciji Fonda “Bošnjaci”, a u saradnji sa Muzejom “Alija Izetbegović”, Fondacijom “Alija Izetbegović” i Udruženjem “Mladi muslimani”.

Na početku programa prisutnima se obratio prof. dr. Admir Mulaosmanović u ime organizatora. On je bio mentor devet studenata koji su danas izložili svoje radove.


„Prva studentska konferencija 'Bosna prije svega' organizirana je 2016. godine sa ciljem da naši mladi na temelju misli i prakse Alije Izetbegovića razvijaju kritički pristup prema društvu, politici ali i sebi samima“, kazao je Mulaosmanović te dodao da je isti motiv i sa drugom konferencijom koja se održava sedam godina poslije.

„Okupili smo studente sa nekoliko fakulteta nadajući se da su upravo oni spremni uhvatiti se u koštac sa predloženim temama te nas još jedanput posjetiti da unutar Izetbegovićevog opusa ima pregršt motivacijskih razmišljanja za mladog intelektualaca pred kojim stoji život sa svim njegovim usponima i padovima. Dodatni cilj je, svakako, da takva mlada osoba izvuče i onu temeljnu poruku iz Alijine misli i prakse. Bez obzira na sve, ostani uspravan. Dodao bih i ispravan“, poručio je Mulaosmanović.

U ime porodice, prisutnima se obratio Bakir Izetbegović koji je istakao da se život rahmetli Alije može percipirati kroz poruke kur'anske sure Vrijeme.

„Kad je u pitanju Agresija i naša borba sve se zaboravi, odnosno obično se na kraju sjećanja svedu na jednog čovjeka. Holburk je kazao 'da nije bilo Alije ne bi bilo Bosne i Hercegovine'. Ali da nije bilo 200.000 hrabrih boraca ne bi bilo naše domovine. Oni su vjerovali rahmetli Aliji i njegovoj viziji. Narod koji nakon 150 godina u kojima je propalo šest imperija uspio izboriti nezavisnost. On je zajedno sa svojim saborcima iz zatvora, ali i sa udbašima, kosovcima, oficirima koji su zatvarali te ljude pravi državu. To je izgledalo nemoguće, ali on je to uspjevao. Imao je takvu narav, prošao dva zatvora i dva rata, dobro je proučio ljudski karakter“, istako je Izetbegović.

On se prisjetio Alijine izreke iz mladih dana kada je rekao da je pored učenja počeo čitati, odnosno birati knjige sa kojima će se družiti.

„Cilj organizacije ove konferencije je, prije svega, podsticaj mladih za izučavanje pisane riječi našeg prvog predsjednika Alije Izetbegovića kako bi ga na taj način što bolje upoznali i izvukli pouke i saznanja koja su još uvijek aktuelna“, kazao je Šahin Kerla, direktor „Fonda Bošnjaci“.

U sklopu konferencije uručena su priznanja i novčane nagrade za najbolje radove pristigle na konkurs na temu "Ostani uspravan, kako ćeš pognute glave ispod zvijezda".

„S obzirom da se ove godine navršava 20 godina od preseljenja na bolji svijet prvog predsjednika Predsjedništva nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, osnivača i vakifa Fonda 'Bošnjaci', Alije Izetbegovića, Fond 'Bošnjaci' je raspisao natječaj o temi 'Ostani uspravan, kako ćeš pognute glave ispod zvijezda' što je poznati citat Alije Izetbegovića“, dodao je Kerla.

Autori tri nagrađena rada su Fatih Žgalj, student Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Lamija Babić, studentica Mašinskog fakulteta Univerziteta u Zenici i Ajdin Karić, učenik Gimnazije "Dr. Mustafa Kamarić" Gračanica.

Jedna od učesnica konferencije je Amina Kahriman koja je istražila temu razmišljanja Alije Izetbegovića o Evropi. Ona je studentica prve godine master studija Fakulteta za javnu upravu u Sarajevu.

„Imajući u vidu činjenicu da je Alija Izetbegović bio ključna figura u političkom razvoju Balkana tokom devedesetih godina prošlog vijeka, neminovno je uzeti u razmatranje i njegova mnogobrojna promišljanja, kritike i stavove kada se radi o Evropi. Primarno, unutar svojih djela 'Između Istoka i Zapada' te 'Čudo bosanskog otpora'. On se referira na ulogu islama i muslimanske kulture u evropskom kontekstu, kao i na pokušaje mobiliziranja međunarodne zajednice s ciljem okončanja rata“, pojasnila je Kahriman.

Sa ove vremenske distance u kontekstu burnih geopolitičkih dešavanja potrebno se vraćati na misli i stavove Izetbegovića kako bi smo uočili sličnosti.

„Jako zanimljiva, svakako i vrijedna spomena jeste i činjenica da je Alija Izetbegović hrabro, smjelo i bez zadrške upućivao kritike i izražavao neslaganje sa pojedinim potezima tadašnje Evrope, jasno naglašavajući da npr. '…Evropa ima očito visoko mišljenje o sebi'. Niz je materijala koji mogu biti proučavani u pogledu ove teme, za koju smatram da je jako važna s ciljem pokazivanja primjera načina kreiranja percepcije jednog naroda ili jedne generacije, ka okolnostima svijeta i vremena u kojem žive“, smatra Kahriman.