In memoriam: Hasan Čengić (1957–2021)
Već pri najranijim susretima sa rahmetli Hasanom, kao razrednim kolegom u Gazi Husrev-begovoj medresi, bila je primjetna drugačija energija kojom je zračio i gard zrelog čovjeka. Potiče iz porodice u kojoj se stoljećima baštinila ljubav prema Bosni, bošnjački identitet i čvrst islamski karakter. Odrastanje u takvoj porodici je utjecalo na formiranje Hasanove jake ličnosti i na njegovo nevjerovatno poznavanje historije Bosne I Bošnjaka. Nama, njegovim drugovima iz razreda, tada nije bilo jasno čemu poznavanje historije u tolikom obimu, ali će nam vrijeme i događaji koji su uslijedili poslije, pri buđenju nacionalnog identiteta i tokom agresije na domovinu, pokazati koliko je upravo to poznavanje historije svog naroda i zemlje važno za očuvanje muslimanskog i bošnjačkog identiteta.
Na ahiret preselila Safija Šiljak, rođena Solak
SAFIJA SOLAK ŠILJAK
Safija Solak udata Šiljak rođena je 7. jula 1925. godine u Glamoču. Nedugo zatim njena porodica seli u Sarajevo. Kada je Safija imala dvanaest godina umire joj majka, a sa šesnaest i otac nakon čega Safija ostaje da živi sa braćom i njihovim porodicama. [1]
Osnovnu školu završila je u Sarajevu.
Ratne 1943. godine uključila se u žensku sekciju Organizacije „Mladi muslimani“. Posebno se dokazala u akcijama zbrinjavanja muhadžira iz Podrinja i njihovom smještaju, akcijama prikupljanja hrane i odjeće, te obilascima i pronalaženju adekvatne pomoći za izbjeglice koje su pristizale u sabirne centre u Sarajevo.[2]
Nakon 1945. godine i uspostave nove vlasti nastavila je sa školovanjem u medresi, iako je postojala mogućnost da njihove diplome ne budu priznate od strane vlasti. U dogovoru sa ostalim mladomuslimankama, ostale su istrajne u ovome cilju, kako su kasnije objašnjavale, najviše da bi sačuvale ovu ustanovu. Kada se zbog progona ženska sekcija podjelila u tri grupe, Safija se nalazila na čelu druge grupe zajedno sa Sadikom Pehlivanović i Azizom Furlom.[3] Tajno su se sastajale uglavnom po kućama ili u toku šetnje i tako održavale aktivnosti svoje grupe.
Poslije završene Medrese i mature u januaru 1946. godine počela je raditi najprije kao vjeroučiteljica u mektebu na Hridu. Zatim je prešla u internat u Medresu gdje je radila kao vaspitačica, a potom kao nastavnica vjerskih predmeta mlađim kolegicama u Gazi Husrev-begovoj medresi. U Medresi je radila sve do 1949. godine. Tada je u nedostatku mogućnosti da kao medresant upiše neki društveni fakultet u Sarajevu upisala Orijentalistiku u Beogradu.
Iako su već početkom 1949. godine počela hapšenja u Sarajevu, i širom cijele BiH Safija Šiljak nije uhapšena. Kako bi izbjegla hapšenje prešla je kod rodbine u Jezero. Međutim nakon jedne rasprave sa članovima SKOJ-a, biva privedena i uhapšena a nakon detaljnije provjere prebačena u Jajce, pa zatim u Sarajevo gdje joj je suđeno sa ostalima.[4] Osuđena je, kao i druge mladomuslimanke na kaznu Društveno korisnog rada. Kaznu je izdržavala na poljoprivrednim dobrima oko Banja Luke i Brčkog.[5]
Nakon izdržane kazne, tokom jula 1952. godine vraća se u Sarajevo. Ubrzo se i zapošljava u „Alhosu“ kao blagajnik, a onda prelazi u računovodstvo gdje će vremenom postati glavni knjigovođa, a potom i šef računovodstva.
Studij Orijentalistike je nastavila na Univerzitetu u Sarajevu.
Udala se za Safeta Šiljka, mladomuslimana sa kojim je dobila dvije kćerke.
Zanimljivo je istaći činjenicu da je Safija Šiljak jedna od rijetkih žena koja je obavila vjersku dužnost hadža koristeći automobil kao prijevozno sredstvo. Naime, ona se 1981. godine, zajedno sa Hidajetom Mirojević, preko Balkana, Turske i Sirije automobilom uputila do svetih mjesta u Meki i Medini.
Na ahiret je preselila 19. novembra 2021. godine u 97. godini života u Sarajevu.
[1] Prema knjizi „Mlade muslimanke sjećanja i svjedočenja: memoari ženske grane MM’39“, Sarajevo 1999, str. 165.
[2] Ibidem, str. 173-174.
[3] Arhiva udruženja „Mladi muslimani“, C1-S103-1.
[4] Ibidem, C1-S103-1.
[5] Arhiv Udruženja „Mladi muslimani“, C1-S103-2-3.
_____________________
Piše: Armin Džunuzović, MA