Historijski kalendar savremenih događaja u Palestini
- Detalji
- Objavljeno četvrtak, 02 Septembar 2010 16:15
- Autor Redakcija
1891.- Prvi javni protesti stanovnika Bejtul-Mukadesa povodom dekreta osmanske vlasti o doseljavanju Jevreja na palestinsku zemlju i kupovinu zemlje.
1897. - Prvi cionistički kongres u švicarskom gradu Bal. Na ovom kongresu je javno saopćeno da je krajnji cilj cionizma formiranje domovine za Jevreje u Palestini.
1916. - Prema Sajks-Pikotovom sporazumu, arapske zemlje koje su do tada bile pod osmanskom vlašću podijeljene su između zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu. Libanon i Sirija pripali su Francuskoj, a Irak i zemlje s one strane rijeke Jordan pripale Engleskoj. Palestina je pripala pod međunarodnu upravu.
1917. - Arthur Balfur, tadašnji ministar vanjskih poslova Engleske, obećao je cionističkim liderima pomoć u osnivanju jevrejske države u Palestini.
1918. - Engleska vojska okupirala je Palestinu.
Još jedan ''autogol'' Bošnjačkog naroda
- Detalji
- Objavljeno srijeda, 14 Juli 2010 17:52
- Autor Aziz Smailhodžić
''Bečke pjesme u susretu sa sevdahom'' u organizaciji Austrijske ambasade, modna revija ženske edukativne organizacije ''Kewser'', javna tribina hfz. Sulejmana Bugarija, proklanjavanje dvije džamije, nije bilo dovoljno sadržajno tog 12. juna, za Bošnjačku omladinu i narod uopšte; niti recesija, niti besparica, niti tolika lijepa zbivanja toga dana, niti skupa ulaznica nije bilo smetnja da Bošnjaci pohrle na naš najveći stadion. Stadion na kojemu je neposredno nakon agresije 40.000 grla uzvikivalo: ''Jugoslavijo može Bosna i bez tebe'', tog 12. juna, bilo je mjesto gdje je upravo više od 40.000 uglavnom Bošnjaka veličalo i slavilo najveću muzičku zvijezdu susjedne nam Srbije, nasljednice upravo te Jugoslavije koja je izvršila agresiju na našu zemlju i genocid nad Bošnjacima! Ta muzička srbijanska zvijezda je Željko Joskimović, isti onaj koji je 2002. godine u ''Vistafonu'' u sred ''federalnog Sarajeva'' uzviknuo: ''Dobro veče Srpsko Sarajevo'', nešto kasnije na takmičenju za Eurosong izjavio kako će ''osvojiti Istanbul za tri minute'', aludirajući na to kako Turska nije ''poturčila'' Srbiju za nekoliko stoljeća a on će pokrstiti Istanbul za nekoliko minuta! Ako nije uspio pokrstiti Istanbul, onda jeste Bošnjake koji su svog idola vratili na ''bis'', kako bi mu nastavili odavati počast! Nakon ponoći su se razišli sa svojim idolom u ubjeđenju kako ih dotični srbijanski muzičar voli i kako on voli Sarajevo, ne znajući da on u stvari samo voli skoro pola miliona konvertibilnih maraka koje je odnio iz napaćenog, šeher nam Sarajeva! Sarajeva koje evo tradicionalno svake godine zahvaljujući nacionalnoj dezorjentiranosti Bošnjaka doživi bruku i poraz poput gostovanja izvjesne Seke Aleksić u ''Kinđetovoj'' Skenderiji ili deklarisane ''četnikuše'' Lepe Brene u olimpijskoj nam Zetri! Kruna tog ponižavanja bio bi koncert Arkanove Cece, ali to će sačekati još neko vrijeme dok se bošnjački narod uspava i kao noj zaroni glavu u pijesak, baš kao i nova agresija i oružani napad! A srpski koncerti kao i običajni, jezički i kulturni nasrtaji nisu ništa drugo do sistematsko dezorjentisanje i uspavljivanje Bošnjačke nacionalne svijesti kako si se postigao pogodan ambijent za ostvarivanje vijekovnih nacionalnih ciljeva srpskog naroda na ovim prostorima; uništenje ili posrbljavanje (pokrštavanje) Bošnjaka i potpuno zadovoljavanje srpskih apetita prema teritoriji Bosne i Hercegovine! U toj utakmici Srbi imaju krucijalnog saveznika a to je sam bošnjački narod, koji ne pamti i zaboravlja ko mu je i kakav neprijatelj, te mu tako bezkompromisno pomaže. Posjetom ovome koncertu Bošnjaci su postigli još jedan ''autogol'' u nizu; u utakmici u kojoj se bore za goli opstanak. Nastavimo li ovako: crno nam se piše!
Gazi Husrev-begova medresa dodjelila zahvalnicu Ešrefu Bakšiću
- Detalji
- Objavljeno srijeda, 13 Januar 2010 16:43
- Autor Redakcija
Našem dugogodišnjem članu Ešrefu Bakšiću, u petak 08.01.2010. godine, na svečanoj akademiji obilježavanja 473. godine rada Gazi Husrev-begove medrese dodjeljena je zahvalnica za nesebičnu pomoć i saradnju sa Medresom. Bakšić je punih 30 godina bio angažiran u Medresi, uglavnom volonterski i honorarno, na više poslova, kao veterinar je skoro svake godine bio angažiran oko nabavke i pregleda kurbana, a kao sanitarni inspektor vršio je kontrolu u GHB medresi. Dvije godine je bio angažiran i kao profesor biologije, a dao je nesebičan doprinos i u drugim poslovima Medrese. Zahvalnicu Bakšiću uručio je direktor Medrese Zijad ef. Ljevaković.
In Memoriam: Mevlida Serdarević (1942-2024)
- Detalji
- Objavljeno srijeda, 30 Oktobar 2024 18:04
- Autor Sanadin
Nakon teške bolesti u jutarnjim satima 30.10.2024. godine u 82 godini života u Sarajevu preminula je Mevlida Serdarević, višedecenijska aktivistica u oblasti očuvanja, zaštite i promocije kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Heregovine i bošnjačkog naroda.
Mevlida Serdarević je rođena 1942. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1966. godine gdje je i provela svoj radni vijek.
Gotovo čitav radni vijek provela je na poslovima pravne zaštite baštine u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
U Muzeju Sarajeva obavljala je dužnost direktora ove institucije od 1998-2007. godine gdje je dala nezamjenjiv doprinos na unapređenju rad a i djelovanja Muzeja. Posebnu zaslugu ima za očuvanje i prezentaciju multietičnosti Sarajeva, kao temeljne vrijednosti zajedništva različitih vjerskih i etničkih skupina kroz stoljeća.
Autorica je monografije „Pravna zaštita kulturno-historijskog nalijeđa BiH (nastajanje, očuvanje, destrukcija), prve takve vrste u Bosni i Hercegovini. (Međunarodni centar za mir, biblioteka Baština, 1997.). Tokom svog plodonosnog rada objavila je knjige: Priče i legende trebinjskih Bošnjaka, Priče i legende bošnjačkih porodica – Mehmedbašići iz Stoca, Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne, te Serdarevići iz Ljubinja. Strast za kulturom pokazala je i kroz istraživanje bošnjačkog bontona i objavu, u koautorstvu, knjige na tu temu: Bošnjačka kultura ponašanja. Također, koautor je i knjige Dječiji bonton, te niza referata, tekstova i bilješki o običajima i kulturi bošnjačkih porodica.
Bila je aktivna u nekoliko nevladinih organizacija gdje je dala izuzetan doprinos, a u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca vodila je Savjet za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te bila članica Upravnog odbora u dva mandata. Bila je ustrajna u borbi da se očuva i sačuva materijalna i nematrijalna baština Bosne i Hercegovine, a posebno Bošnjaka.
“Svaki spomenik kulture odražava kulturu najmanje dva naroda – onog naroda koji ga je napravio i onog koji ga je čuvao; i to sam govorila pred vojnicima tokom rata”, kazivala je Mevlida Serdarević.
(Preporod.info)