Senat Univerziteta u Sarajevu odobrio Fatmirov doktorat!

 

Senat Univerziteta u Sarajevu, na današnjoj sjednici (06.06.2012.), razmatrao i prihvatio Prigovor mr. Fatmira Alispahića na Odluku Nastavno-naučnog vijeća Filozofskog fakulteta u Sarajevu (03-09/70 od 9.5.2012.), čime je ta Odluka poništena, a prihvaćen je pozitivan izvještaj Komisije o ocjeni uslova kandidata i podobnosti teme doktorske disertacije pod nazivom „Iseljeničko iskustvo u novijoj bošnjačkoj književnosti“. U Prigovoru mr. Alispahića stoji da se – na sjednici NNV uopće nije raspravljalo „o ocjeni uslova kandidata i podobnosti teme“, već isključivo o „političkim i drugim uvjerenjima kandidata“, čime je diskriminirano akademsko i građansko pravo na obrazovanje i usavršavanje, a što je zabranjeno po Pravilima UNSA, svjetskim akademskim standardima i mnogobrojnim konvencijama o ljudskim pravima. Na ovaj način Senat Univerziteta u Sarajevu je odbacio pokušaj Dubravka Lovrenovića, Ive Komšića i Envera Kazaza da se u suverenitet univerzitetske i naučne djelatnosti uvede ideološka podobnost kao mjerilo vrijednosti.
Koordinacioni odbor 16 organizacija koje su organizirale peticiju „Jednakost za Fatmira“, koju je putem interneta potpisalo oko 1500 građana, dok je peticija bila zabranjena za javno potpisivanje od strane dekana Filozofskog fakulteta Ive Komšića i od strane SDP-ovske vlasti u Općini Centar – upućuje javnu čestitku članovima Senata, koji nisu podlegli političkim pritiscima i koji su na ovaj način odbranili dignitet Univerziteta u Sarajevu.
 

Tribina: ''Posljedice formiranja Srpske republike BiH 9. januara 1992. godine''

Udruženje ''Sedef'' i Udruženje ''Ljubitelji prirode'', 25.01.2012. godine u Velikoj Sali Općine Stari Grad organiziralo je tribinu na temu ''Posljedice formiranja Srpske republike BiH 9. januara 1992. godine''. Ovom tribinom pomenuta udruženja dala podršku inicijativi Udruženja ''Mladi muslimani'' da se 9. januar proglasi Danom sjećanja na genocid u BiH. Na početku tribine prikazan je dokumentarni film ''Zvuk tišine'' koji govori o zlostavljanju žena u Foči tokom agresije. Film prati sudbinu jedne od žrtava zločina silovanja od početka agresije do danas. Pokrovitelj filma su UN. Film nikoga nije ostavio ravnodušnim. Uvodničar na tribini bio je mr. sci. Husein Omerović sa Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Omerović je na početku naglasio značaj teme i njenu širinu, te je istakao da će njegovo obraćanje biti vezano uglavnom za dvije općine Brčko i Vlasenicu. Tokom izlaganja iznio je niz naučnom metodologijom potvrđenih činjenica o silovanjima, ubijanjima, progonima, mučenjima, zatočenjima Bošnjaka od strane srpske vlasti u ovim općinama. Posebno naglasivši da se radi o sistematskom i planiranom zločinu koji po svom obimu i namjeri ima sve odlike genocida.

Nekažnjeni Kozaci i srpski zločinci

Ovih dana Ruski general i kozački ataman Aleksandar Pavlovič uručio je Miloradu Dodiku orden prvog stepena za zasluge pred otadžbinom i kozaštvom, prilikom polaganja vijenaca ispred spomenika u Višegradu za 37 poginulih ruskih dobrovoljaca. Oni su se borili i poginuli na svim frontovima BiH na strani RS-a, o čemu je novopromovisani kozak Milorad Dodik odbio da poredi ulogu ruskih dobrovoljaca u ratu sa onima koji su došli u Bosnu i stali na bošnjačku stranu kako bi širili ekstremizam. Mnogi od njih naveo je on tu su ostali da rovare i stvaraju probleme, iako ruku na srce niko Dodiku nije ni do koljena bar što se tiče rovarenja protiv države i zašto je do danas ostao nekažnjen, iako u Ustavu stoji da je takvo djelo najteži oblik napada na suverenitet države. Ništa manje nije zaslužan, doduše još bez kozačkog ordena, vajni advokat Džerard Đasima Selman sadašnji ministar pravde u entitetu gdje se pravda ne naslućuje ni pod mikroskopom, jer se on isto kao i Dodik odvažio da skroji pravdu Sudu BiH, koji je organiziran na način koji nije poznat nigdje u svijetu, zato što predsjednik suda ima ovlašćenja kakva niko nema. I da je to izrekao advokat svjetskog glasa kao recimo Hrvat Nobilo, takva konstatacija bi imala sasvim drugačiju kvalifikaciju od Selmanove, koji sebi za pravo uzima da kritikuje državni sud, a da nije bar što se tiče pravosuđa dalje dobacio od Kotor Varoša. Tako kotorvaroški ministar pravde veli kako će zahtijevati da se riješi pitanje postojanja Suda i Tužilaštva BiH, koji su potpuno neproduktivni, što bi bilo isto kada bi ja zatražio da Sud Kotor Varoša riješi pitanje nestanka stotinu Bošnjaka koji su početkom rata ubijeni i zakopani maltene pod ministrovim prozorom u tom gradiću odakle im se izgubio svaki trag. No kako je od tog zločina prošlo skoro dvadeset godina, ni sud ni ministar po tom pitanju nisu ništa uradili, iako to ministru pravna etika nalaže da se takvi zločini o kojima cijeli Kotor Varoš zna ne smiju prikrivati, pa se postavlja pitanje njihovog postojanja ili ustoličenja, jer se ne može izdvojiti ni jedan segment koji bi opravdao svrhu njihovog postojanja. Pogotovu je diskutabilno što se kotorvaroški stručnjak za pravdu upustio u problematiku neustavnog postojanja ovih državnih institucija čije funkcionisanje on ocjenjuje problematičnim zato što se preširoko tumači njihova nadležnost i na taj način one ne rade ono zbog čega su osnovane, a to su pitanja ratnih zločina i drugih krivičnih djela koja propisuje krivični zakon BiH. Ustvari ništa tu nema spornog što su se ove institucije uhvatile u koštac sa zločinima i krivičnim djelima kada to punih 20 godina ne rade nadležne institucije manjeg BeHa entiteta, pa imamo bezbroj situacija da su određeni moćnici čak i policajci gruntovno na sebe upisali tuđu imovinu, zbog čega bi se lično ministar srpske pravde trebao umiješati u te slučajeve i narediti pravosuđu RS-a da procesuira falsifikatore. No očito je da Selmana i njegove naredbodavce ne zanimaju takvi najteži oblici krivičnog djela falsifikata u gruntovnicama ovog entiteta, jer su sve svoje snage usmjerili ka državnom pravosuđu kome je uz pomoć delegacije saveza logoroša RS-a dat rok da se završi istraga zločina nad Srbima. Prema riječima predsjednika logoraša Dukića, šef odjelenja za ratne zločine u Tužilaštvu BiH Vesna Budimir dala je istražiteljima kratak rok da se ovi predmeti završe, i ako se do tog roka ne završe, od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH tražićemo njihovu smjenu ili izbacivanje iz Suda i Tužilaštva naveo je Dukić. A da se Tužilaštvo BiH itekako uplašilo Dodika i njegovih logoraša potvrda je neočekivanog angažiranja istražitelja SIPA na području Bihaća vezano za navodne zločine za koje se sumnjiči general Atif Dudaković. Istovremeno su na ispitu pali svi branioci Bosne koji su u ratu obranili Bosnu a u miru su zahvaljujući njihovim izabranim liderima izgubili sve ratove sa agresorima uz pomoć državnog pravosuđa koje nikada nije procesuiralo zločince i zločine na području Bosanske Krajine. Zato u ime porodica ubijenih civila Bošnjaka i Hrvata sa ovog područja pozivamo Tužilaštvo BiH ako imaju hrabrosti da na način kako su to uradili pod pritiskom Dodika i Dukića konačno otvore srpsku Pandorinu kutiju iz koje će izaći svi njihovi zli duhovi. Ne urade li to odmah ne preostaje im drugo nego da potraže novo zaposlenje u entitetu koji je genocidom obilježen.

R. Salihović

Pismo Izetbegovića Dodiku

 

Gospodine Dodik, u nedavnom intervjuu ruskom servisu Radija Slobodna Evropa ponovo ste na neprihvatljiv i uvredljiv način govorili o Bošnjacima i budućnosti Bosne i Hercegovine. Vaši stavovi, na kojima uporno insistirate, bazirani su na neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama i ne doprinose atmosferi pomirenja, međusobnog uvažavanja i razvoja demokratskih odnosa u Bosni i Hercegovini. Priče o referendumima, o neodrživosti BiH, nemogućnosti suživota, državi kao neuspjelom eksperimentu međunarodne zajednice kontinuisano truju javni prostor i unose zebnju među ljude u cijeloj zemlji. Posljednje uvredljive izjave, u kojima proizvoljno tvrdite da su se "Bošnjaci proglasili narodom 1993. godine" i da "ne mogu izgraditi vlastiti identitet ako ne unište identitet drugih konstitutivnih naroda", vrhunac su Vašeg neodgovornog javnog istupanja. Bošnjaci imaju svoju višestoljetnu historiju, imaju svoj bosanski jezik i svoju državu Bosnu i Hercegovinu, koju baštine sa Srbima i Hrvatima, kao konstitutivnim i ravnopravnim narodima i građanima. Bošnjaci, kao i Srbi i Hrvati, imaju pravo na svaku stopu Bosne i Hercegovine, a naročito u onim mjestima i dijelovima gdje su bili žrtve progona, nasilja i genocida. To pravo daje im njihova historijska ukorijenjenost i garantuje Ustav BiH, a ne volja i hirovi prolaznih političkih lidera. Vaša retorika nije štetna samo za Bošnjake. Umjesto da pomognete proces povratka prognanih Hrvata u RS, Vi ih svojim dnevnopolitički motivisanim dvosmislenim paternalizmom gurate u nepotrebnu i neostvarivu avanturu stvaranja trećeg entiteta. Na koncu, pokušaj okretanja cijelog naroda protiv svojih sugrađana i zemlje u kojoj su rođeni, nanijet će najviše štete upravo bosanskohercegovačkim Srbima, u čije ime istupate. Rezultat istraživanja, na koje se pozivate, prema kojemu navodno 88 posto Srba ne želi da RS ostane u BiH na jednostran način može biti doveden i do 99 posto. Ali, to svima mora biti jasno, bilo kakav pokušaj ugrožavanja cjelovitosti zemlje naići će na otpor sto posto patriota koji su u svakom trenutku spremni braniti Bosnu i Hercegovinu. Nijedan narod, pa ni Srbi, nema pravo odlučivati o vlastitoj sudbini ignorišući prava drugih naroda. Nikada Srebrenica, Bratunac, Kozarac, Brčko, Višegrad, Foča, Trebinje i sva ostala mjesta stradanja Bošnjaka neće biti van teritorije Bosne i Hercegovine. Vaša isključiva politika dovela je Bosnu i Hercegovinu u jednu od najdubljih kriza od Daytona do danas. Reformski procesi su blokirani, zemlja zaostaje na evropskom putu za cijelom regijom, dizanjem međunacionalnih tenzija zaustavlja se proces pomirenja. Ekonomsko-socijalne posljedice su također vidljive: obeshrabruju se i odbijaju strani investitori, gube se poslovi, nema novih radnih mjesta, siromaštvo je sve veće. Rezultat je rastuća apatija i osjećaj besperspektivnosti. Zbog svega navedenog, pozivam Vas da prestanete sa retorikom koja produžava agoniju cijele zemlje i koja može dovesti do novih sukoba sa nesagledivim posljedicama. Upravo Vi, gospodine Dodik, snosit ćete historijsku i svaku drugu odgovornost ukoliko dođe do konflikata koje svojim javnim istupima provocirate. Pozivam Vas da svoju energiju na vrijeme usmjerite u konstruktivnom pravcu. Narodi koji stotinama godina žive zajedno u Bosni i Hercegovini sigurno mogu izgraditi uspješno društvo i državu. BiH je bogata zemlja, sa dovoljnim resursima za dostojanstven život i blagostanje četiri miliona njenih stanovnika. U postdejtonskom vremenu napravljen je ogroman napredak u procesu pomirenja, obnove i izgradnje zemlje i institucija. Uz mali napor političkih lidera Bosna i Hercegovina može ići naprijed, sustići susjede i uskoro postati ravnopravna, prosperitetna i kredibilna članica Evropske unije. Budite motor, a ne kočničar procesa koji nemaju alternativu, poručio je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.