40 godina kosmičke ere

  • Štampa
Detalji
Objavljeno subota, 01 Decembar 2001 16:54
Autor Mirza Hamzić

Historijat

Četvrtog oktobra 1957. g. u 22.28 (MV) sa Bajkonura (Kazahstan) je lansiran prvi vještački satelit Zemlje PS-1, kasnije nazvan" Sputnjik" (pratilac, saputnik). Imao je oblik lopte koja je napravljena od legure aluminijuma. U azotnoj atmosferi unutrašnjosti njegovog hermetički zatvorenog tijela, prečnika 0,5 m i mase 83,6 kg, nalazila su se dva radio-predajnika, sa frekvencijama 20,005 i 40,002 MHz, kao i akumulatori za tri sedmice rada njegove opreme i sistem za regulaciju unutrašnje temperature. Četiri štap-antene su se nalazile na spoljnom dijelu satelita, dvije dužine 2,4 i dvije po 2,9 metara, a međusobno su bile pod uglom od 90 stepeni.

Ovaj satelit je lansiran dvostepenom raketom-nosačem "Sputnjik" mase 325 tona, koja je ostvarena na bazi interkontinentalne balističke rakete. U prvom stepenu rakete visine 19 m, u svakoj sekundi pri polijetanju je izgaralo preko 200 kg tečnog kiseonika i 80 kg kerozina. Drugi stepen je bio visok gotovo 30 m i prečnika tri metra. Pet minuta nakon polijetanja, raketa je dobila potrebnu prvu kosmičku brzinu. "Sputnjik" je letio na putanji 227 x 941 km iznad Zemlje. Poslije tri sedmice rada oprema je prestala da funkcioniše. Let je trajao ukupno 92 dana, i nakon 1400 obrtaja oko Zemlje i predenih oko 60 miliona kilometara, satelit je ušao u guste slojeve Zemljine atmosfere i sagorio.

Konstantin Eduardovič Ciolkovski je poznat kao "otac kosmičkih istraživanja". U svojim radovima vezanim za letove raketa, od kojih je prvi objavio 1902. g. (iako zapravo napisan oko 1895), on je postavio temelje naučnih principa astronautike.

1926.g. R. H. Goddard je lansirao prvu raketu sa pogonom na tečno gorivo, u gradu Auburn, država Masačusets, SAD. On je poduzeo fundamentalna istraživanja u raketarstvu, ali je cesto bio nezainteresovan da predoči svoje rezultate javnosti.

Još prije samog početka praktičnog istraživanja kosmičkih prostranstava, u teorijskim studijama se pokazalo da se mogu očekivati velike koristi u mnogim oblastima djelatnosti čovjeka na zemlji. Istovremeno, došlo je do kristalizacije osnovnih oblasti u kojima se djeluje kada je u pitanju svemirski prostor. Jedna od tih oblasti se odnosi na djelatnosti i radove koji se obavljaju u vasionskom prostoru u "blizini" Zemlje, a to je udaljenost od 50 000 - 60 000 kilometara.

Vodeći računa o tehničkim mogućnostima savremene nauke ova se granica za sada uzima kao realna. Naravno, kako se u budućnosti nauka bude dalje razvijala, posebno elektronika i druge srodne grane tehnike, ta granica će se i pomjerati na veće udaljenosti. Unutar već pomenute oblasti oko naše planete kruži veliki broj vasionskih letjelica, a namjena im je veoma različita.

Njihova podjela, grubo uzevši, može se sačiniti ovako :

o instrumentalne, automatizovane kosmičke letjelice i

o letjelice koje su namijenjene za let živih bića u kosmos.

Prve, instrumentalne, automatizovane kosmičke letjelice su najbrojnije. U tu grupu spadaju: sateliti za naučno istraživanje (u što spada: ispitivanje Zemljinog atmosferskog omotača, zatim astronomski sateliti i slično), eksperimentalni i tehnološki sateliti (za provjeru pojedinih teorijskih pretpostavki, usavršavanje letjelica i opreme itd.), i sateliti za primjenu (oblast telekomunikacija, meteorologije, istraživanje novih resursa Zemlje; pomorska, kopnena i vazdušna navigacija, daljinska detekcija u medicini, geodezija itd.).

Posebno značajni za gotovo sve oblasti u vezi svakodnevnih potreba ljudi na Zemlji, su tzv. sateliti za primjenu. Ovi telekomunikacioni satelitski sistemi omogućavaju održavanje veze, telefonskog i drugog saobraćaja (mnogobrojni prenosi televizijske slike), i dostigla je granice koje su prije bile samo san pojedinaca. Ovi sistemi su globalni i pokrili su cijelu površinu naše planete.

U telekomunikacionim satelitskim sistemima posebno mjesto pripada satelitima u geostacionarnoj putanji na udaljenosti od 35800 km od Zemljine površine.

Nebrojeni su primjeri u kojima se uz pomoć satelitske tehnologije došlo do otkrića raznih rudnih bogatstava, nafte, ali i pitke vode. Poljoprivreda, šumarstvo i druge privredne djelatnosti imaju znatne koristi od satelita ove namjene.

Ukratko, vještački sateliti su uključeni u mnogobrojne čovjekove djelatnosti, pomažući mu u borbi za napredak.

kosmičke letjelice koje su namijenjene za let živih bića u kosmos spadaju u posebnu grupu vještačkih satelita. Ove letjelice se popularno nazivaju kosmički brodovi. Za razliku od instrumentalnih, automatizovanih satelita, kosmički brodovi imaju hermetički zatvorenu prostoriju koja služi za neprekidno održavanje uslova koji su pogodni za opstanak živih bića. Ta prostorija se naziva vasionska kabina. Pored toga, kosmički brodovi posjeduju sistem koji omogućava bezbjedan povratak na Zemlju nakon obavljene misije.

Zadatak prvog kosmičkog broda "Vastok" i prvog kosmonauta Jurija Gagarina u letu obavljenom 12. 4. 1961. g., je bio da se praktično potvrdi da je čovjek sposoban da leti i bude aktivan u kosmosu. Kasnijim stalnim usavršavanjem došlo se do proizvodnje novih letjelica koje se mogu koristiti više puta. Dalji razvoj ima za cilj proizvodnju letjelica sa povećanom isplativošću i efikasnošću, kao i pružanje veće sigurnosti.

Kosmički brodovi su letjelice koje u vasionski prostor odlaze sa ograničenim količinama hrane, vode, vazduha, i drugih potrošnih dobara koja su neophodna posadi za održavanje života i uslova za let u vasioni. Pošto nije moguće osigurati zatvoreni ciklus za obnavljanje odnosno proizvodnju hrane, recikliranje vode i vazduha, boravak i let u kosmosu su ograničeni.

Iako se u ovoj oblasti obavljaju mnogobrojna naučna istraživanja i eksperimenti, još će dugo godina zalihe koje se mogu ponijeti sa Zemlje predstavljati glavni faktor koji ograničava boravak ljudskih posada i trajanje letova. Problem boravka i rada u dužem vremenskom periodu u orbiti iznad Zemlje je moguće riješiti uspostavljanjem tzv. orbitalnih stanica. Ovo su takođe vještački sateliti namijenjeni za let živih bića i posjeduju složene sisteme kontrole leta, upravljanja, zatim vasionske kabine za život i rad posade, ali se za razliku od kosmičkih brodova ne vraćaju na zemlju.

Hronologija

1. 4. 10. 1957. Lansiran prvi vještački Zemljin satelit "Sputnjik-1"

2. 3.11.1957. Poletjelo u svemir prvo živo brice, pas Lajka

3. 31.1.1958. lansiran prvi američki satelit "Explorer-l"

4. 2.1. 1959. Lansirana prva vještačka planeta Sunčevog sistema "Luna-1"

5. 13.9. 1959. Prvo djelo čovjeka, "Luna-2", pala na Mjesečevu površinu

6. 4.10. 1959. "Luna-3" poslala prve snimke drage strane Mjeseca

7. 1.4. 1960. Lansiran prvi meteorološki satelit "Tiros-1"

8. 19/20. 8. 1960. Prva živa bića, psi Strelka i Belka vraćeni iz kosmosa na Zemlju

9. 12. 4. 1961. Prvi kosmonaut u historiji, Jurij Gagarin, poletio u kosmos

10. 6/7. 8. 1961. Obavljen prvi cjelodnevni let čovjeka u kosmos

11. 12.12.1961. Lansiran prvi satelit "Oskar" za radio-amaterske veze

12. 20. 2. 1962. Poletio prvi američki astronaut John Glenn

13. 10. 7. 1962. Obavljen prvi prekookeanski televizijski prenos pomoću satelita " Telstar-1"

14. 11/15. 8. 1962. Prvi zajednički let pilotiranih kosmičkih brodova "Vastok-3 i -4"

15. 1.11.1962. Lansirana prva automatska stanica "Mars-1" prema planeti Mars

16. 12.10.1964. Lansiran prvi kosmički brod sa tri sjedišta "Vashod-1"

17. 18.3.1965. Prvi izlazak kosmonauta Alekseja Leonova u otvoreni svemirski prostor

18. 6.4.1965. Lansiran prvi geostacionarni telekomunikacioni satelit "Intelsat-l"

19. 14.7.1965. Od automatske stanice "Mariner-4" prvi put u historiji primljeni snimci površine Marsa

20. 15.12.1965. Prvi susret pilotiranih kosmičkih brodova "Gemini-6 i -7" bez spajanja na putanji.

21. 3.2. 1966. Prvo mehko spuštanje automatske stanice "Luna-9" na površinu Mjeseca

22. 31.3.1966. Lansiran prvi Mjesečev vještački satelit "Luna-10"

23. 16/17.3.1966. Prvo spajanje kosmičkog broda sa posadom "Gemini-8" i automatizovane letjelice" Agena" u vasioni

24. 27.1.1967. U kabini kosmičkog broda "Apollo" na Zemlji poginuli astronauti Grissom, White i Chafee

25. 17.4.1967. "Surveyor-3" na površinu Mjeseca dopremio prvi uređaj za kopanje po tlu

26. 24.4.1967. Kosmonaut Komarov poginuo pri povratku u "Sojuzu-1"

27. 18.10.1967. Prvo mehko spuštanje automatske stanice "Venera-4" na površinu planete Venera

28. 30.10.1967. Prvo automatsko spajanje bespilotnih kosmičkih brodova "Kosmos-186 i -188" na putanji oko Zemlje

29. 15/22.9.1968. Prvi let automatske stanice "Zond-5" oko Mjeseca sa povratkom na Zemlju

30. 11.10.1968. Prvi let kosmičkog broda sa posadom "Apollo-7" oko Zemlje

31. 21/27.12.1968. Prvi let kosmičkog broda sa posadom "Apollo-8" oko Mjeseca

32. 14/18.1.1969. Prvo spajanje kosmičkih brodova sa posadom "Sojuz-4 i-5" u vasioni

33. 20/21.7.1969. Prvo mehko spuštanje kosmičkog broda sa posadom "Apollo-11" i izlazak posade na Mjesečevu površinu

34. 11/18.10.1969. Prvi grupni let pilotiranih kosmičkih brodova "Sojuz-6, -7 i -8"

35. 12/24.9.1970. Na Zemlju dopremljeni prvi uzorci Mjesečevog tla automatskom letjelicom "Luna -16"

36. 17.11.1970. Na Mjesečevu površinu dopremljeno prvo automatsko vozilo "Lunohod-1"

37. 15.4.1971. Lansirana prva pilotirana orbitalna stanica "Saljut-11"

38. 30.6.1971. Poginuli pri povratku na Zemlju kosmonauti "Sojuza-11" Dobrovoljski, Volkov i Pacajev

39. 6/7.8.1971. Posada broda "Apollo-15" vozila prvi džip "Lunar Rover" po površini Mjeseca

40. 14.11.1971. Oko Marsa u putanju uveden prvi vještački satelit "Mariner-9"

41. 27.11.1971. Prvo mehko spuštanje automatske stanice "Mars-2" na površinu planete Mars

42. 3.3.1972. Automatska stanica "Pioneer-10" poslala prve snimke planete Jupiter

43. 23.7.1972. Lansiran prvi vještački satelit za istraživanje zemnih resursa ERTS-1

44. 14.5.1973. Lansirana prva američka orbitalna stanica "Skylab-l"

45. 15/24.7.1975. Prvi zajednički let kosmičkih brodova sa posadom "Apollo-Sojuz" sa spajanjem u vasioni

46. 5.9.1977. Lansirana automatska stanica "Voyager-l", koja je poslala snimke Saturnovih prstenova

47. 20.1.1978. Lansiran prvi transportni bespilotni kosmički brod "Progres-1" za snabdijevanje orbitalne stanice

48. 12.4.1981. Lansiran prvi kosmički brod za višekratnu upotrebu (Space Shuttle) "Columbia"

49. 28.1.1986. Pri lansiranju Space Shuttle-a "Challenger" poginulo sedam astronauta

50. 20.2.1986. Lansirana prva složena orbitalna stanica "Mir"

51. 7 i 12. 7 1988. Lansirane letjelice iz misije Fobos, prema Marsu

52. 18. 10.1989. kosmički aparat "Galileo" upućen prema Jupiteru i njegovim mjesecima

53. 28.4. 1989. lansirana sonda "Magelan" za istraživanje Venere

54. 9.8.1989. Lansiran satelit "Hiparhos" za mjerenje položaja zvijezda

55. 1.12. 1989. Lansiran satelit GRANAT koji je po prvi put otkrio i potvrdio postojanje crne rupe u središtu naše Galaksije

56. 24.4. 1990. Lansiran Hubble-ov (Habl) svemirski teleskop, HST

57. 6.10.1990. Šatl "Discovery" je lansirao interplanetarnu sondu "Ulysses" (Odisej) u prvu istraživačku misiju nadlijetanja Sunčevih polova

58. 4.7.1997. Na Mars spušteno istraživačko vozilo Sojourner-Pathfinder

59. 23.9. 1997. Stoto lansiranje rakete "Arianne"

Oduvijek su hrabri istraživači, moreplovci, piloti, pomicali naprijed ono što se zove granica ljudske izdržljivosti. Želja da se vidi ono što je naizgled nedokučivo, ono što je iza horizonta, uvijek je nadvladavala teškoće. Astronauti hrabro nastavljaju tim "putevima" .

Članak je u originalu objavljen u Listu za mlade <>, 1997. godine. Izvršene su samo pojedine gramatičke ispravke. Ako smatrate ovaj članak zanimljivim, imate ga pravo koristiti bez ikakve nadoknade: u drugim medijima, kopirati, postavljati na svoju web stranicu, magnetne i optičke medije, uzimati odlomke i slične radnje. Jedini uslov je da navedete puni izvor teksta, koji glasi: 40 godina kosmičke ere; Članak je u originalu objavljen u Listu za mlade <>, 1997. godine