Znaš li prijatelju kako miriše Sarajevo?

Miriše Sarajevo poput prelijepe stidljive djevojke.

Poput stare hanume sa Vratnika.

Miriše šamijom moje nane.

Miriše somunom ramazanskim.

Miriše Tabijom i barutomtopa tabijskog.

Miriše Miljackom, Bembašom, ćuprijama.

Miriše bolan prijatelju, osjeti i ti malo.

Miriše džamijom i minaretom, miriše crkvom,

Sinagogom i sahat-kulom starom.

Miriše Saračimai Kovačima, Sedrenikom i Bistrikom.

Miriše prijatelju, stani malo pa miruhni.

Miriše vodom sa Sebilja i drugih česmi.

Miriše ćevapima, burekom, sirnicom, krompirušom.

Miriše kahvom prženom, osjetiš li ?

Miriše bakrom i kalajom, miriše kaldrmom.

Miriše ljudima stranim i domaćim, poznatim i nepoznatim.

Miriše prijatelju Sarajevo i krvlju i suzom,

Suzom majke koja je sina dala

Da bi ti danas mogao mirisati Sarajevo.

Zato stani pa duboko udahni,

Osjetit ćeš još više nego što ti rekoh,

Jer još više i ljepše miriše Sarajevo

Prijatelju moj.