Aktuelno

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Prev Next

Bošnjačka buka, bijes i laži: Jalove ras…

Bošnjačka buka, bijes i laži: Jalove rasprave ljudi koji pojma nemaju zašto je zahtjev za revizijom propao

Društvene mreže su zatrpane uglavnom nesuvislim pričama o propasti pokušaja Revizije presude u sporu koji je BiH vodila protiv Srbije pred Svjetskim sudom pravde  u Hagu (International Court of Just... Read more

20-05-2022 Hits:142 Iz drugog ćoška Administrator

Zašto Erdoğan insistira na susretu Putin…

Zašto Erdoğan insistira na susretu Putina i Zelenskog?

Bilo bi nerazumno očekivati da će mirovni pregovori u Istanbulu dati brze rezultate. To što je fokus u pregovorima bio na šest različitih pitanja, kao i to što su pregovaračke strane ostvarile napre... Read more

11-04-2022 Hits:115 Vijesti iz svijeta Administrator

Na ahiret preselila Safija Šiljak, rođen…

Na ahiret preselila Safija Šiljak, rođena Solak

SAFIJA SOLAK ŠILJAK  Safija Solak udata Šiljak rođena je 7. jula 1925. godine u Glamoču. Nedugo zatim njena porodica seli u Sarajevo. Kada je Safija imala dvanaest godina umire joj majka, a sa šesn... Read more

19-11-2021 Hits:267 Vijesti iz BiH Administrator

In memoriam: Hasan Čengić (1957–2021)

In memoriam: Hasan Čengić (1957–2021)

Već pri najranijim susretima sa rahmetli Hasanom, kao razrednim kolegom u Gazi Husrev-begovoj medresi, bila je primjetna drugačija energija kojom je zračio i gard zrelog čovjeka. Potiče iz porodic... Read more

15-11-2021 Hits:292 Iz drugog ćoška Administrator

Udruženje

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Prev Next

Novo predavanje u sklopu "Ciklusa p…

Novo predavanje u sklopu "Ciklusa predavanja generala i oficira Armije RBIH" - Gost predavač pukovnik Avdo Subašić

Udruženje "Mladi muslimani" organizovalo je u srijedu 15. juna 2022. godine u prostorijama Udruženja u Morića hanu,  predavanje u sklopu ciklusa predavanja "Generala i oficira Armije R BiH" gdje je go... Read more

16-06-2022 Hits:68 Administrator Kulturno edukativni rad

Promocija knjige "Udarci bez jauka…

Udruženje "Mladi muslimani" organizovalo je u srijedu 1. juna 2022. godine  u prostorijama Udruženja u Morića hanu,  promociju knjige "Udarci bez jauka" autora rahmetli Mustafe Šete. Promotori knjige... Read more

02-06-2022 Hits:68 Administrator Kulturno edukativni rad

Delegacija European Youth Association sa…

Delegacija European Youth Association sa sjedištem u Beču posjetila Udruženje Mladi muslimani

Delegacija European Youth Association sa sjedištem u Beču, posjetila je Udruženje Mladi muslimani 26.05.2022. godine. Organizacija u svom djelovanju nastoji da ostvari kontinuitet rada nekadašnjeg vak... Read more

28-05-2022 Hits:39 Administrator Kulturno edukativni rad

Delegija Udruženja u posjeti reis-ul-ule…

Delegija Udruženja u posjeti reis-ul-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću

U srijedu 11. maja 2002. godine delegacija Udruženja “Mladi muslimani” predvođena predsjednikom Edhemom Bakšićem posjetil je uvaženog reisa Huseina Kavazovića. Na radnom sastanku bilo je riječi o akti... Read more

12-05-2022 Hits:84 Administrator Ostale aktivnosti

Bajramska čestitka

Bajramska čestitka

Read more

02-05-2022 Hits:59 Anes Dzunuzovic Zvanični stavovi

Zašto Erdoğan insistira na susretu Putina i Zelenskog?


Bilo bi nerazumno očekivati da će mirovni pregovori u Istanbulu dati brze rezultate. To što je fokus u pregovorima bio na šest različitih pitanja, kao i to što su pregovaračke strane ostvarile napredak na svim frontama (osim Krima i Donbasa), a ministri vanjskih poslova dogovorili novi sastanak, svakako je pozitivan pomak. Doista, sljedeći korak je sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Očito će predsjednik Recep Tayyip Erdoğan nastojati da se to dogodi tokom Putinove predstojeće posjete Turskoj.

Na početku se Rusija obavezala da će “smanjiti” svoje vojne napade na Kijev i Černihiv mada su to uradili samo kako bi bolje razmotrili te operacije i to sve skupa odražava uspone i padove koji su pred nama. Nije tajna da je okončanje rata puno teže nego započinjanje. Hoće li i u Ukrajini strane postići napredak prema prekidu vatre i, shodno tome, uspostaviti mir tako što će na tom putu napraviti određena zaustavljanja? Dok nastavljaju s naporima da potisnu suprotnu stranu, raspravljat će o uslovima za pregovaračkim stolom.

Rusi će vjerovatno produžiti mirovne pregovore, u nadi da će razviti nove inicijative na terenu i da vide hoće li solidarnost zapadnog saveza s vremenom oslabiti. Ukrajinci će pak poduzeti određene pokušaje kako bi prisilili ruske snage na povlačenje, a pritom će i dalje primati vojnu pomoć od Zapada.

Britanski premijer Boris Johnson već govori o slanju “smrtonosnijeg” oružja u Ukrajinu. Predsjednik SAD-a Joe Biden, pak, zauzet je izjavama o promjeni režima u Rusiji i trenutnoj krizi koja traje decenijama.

Nema razloga očekivati da će Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo odustati od svoje predanost slabljenju Rusije.

S tim u vezi, turski prijedlog o “pronalaženju časnog izlaza diplomacijom” mogao bi na kraju biti jedina opcija ruskog predsjednika. Ono što je sada važno je da će mirovni pregovori biti još u toku kada strane zaključe da je došlo vrijeme za prekid vatre.

Na povratku iz Uzbekistana, predsjednik Recep Tayyip Erdoğan razgovarao je s grupom novinara, uključujući i mene. Mislim da turski predsjednik ostaje predan da učini sve što je u njegovoj moći kako bi olakšao prekid vatre između Rusije i Ukrajine. U tu svrhu inzistira na ličnom sastanku Putina i Zelenskog – što se temelji na njegovom 20-godišnjem iskustvu i njegovoj vjeri u diplomatsku strategiju “ličnog susreta” ruskog i ukrajinskog kolege.

Bilo je potrebno više od jednog pokušaja da se dođe do mirovnih pregovora u Istanbulu. Podsjetimo, Erdoğan od prvih dana sukoba pokušava dogovoriti susret čelnika Rusije i Ukrajine.
Ali zašto je važno da se dva predsjednika sastanu?

Erdoğan zna da bi susret dvojice lidera mogao mirovne pregovore podići na sljedeću razinu. To što ruski pregovarači zauzimaju snažan i beskompromisan stav u takvim okolnostima tipičan je podvig ruske diplomacije. Iako je kontekst očito bio drugačiji, slični problemi su se dogodili i tokom pregovora o Siriji između Turske i Rusije. Za poduzimanje ključnih koraka bili su potrebni lični susreti.

Ovaj put turski predsjednik želi sastaviti Putina i Zelenskog kako bi iskoristio “faktor lidera” za rješenje krize. Da bi došli dotle, ruski čelnik mora zaključiti da je došlo vrijeme za pauzu ili završetak borbi. Isto tako, Zelenski mora biti u stanju pokazati dužnu odlučnost da uđe u pregovore i provede taj sporazum u djelo.

Mir zahtijeva od obje strane određene ustupke. U tom smislu, Zelenski će se suočiti sa svojim pravim izazovom nakon susreta s ruskim kolegom. Moglo bi biti teško prodati ukrajinski narod pod uslovima tog sporazuma i teško uvjeriti Sjedinjene Države, Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

U međuvremenu, nema razloga zavidjeti Turskoj na aktivnom olakšavanju rješavanja evropskog spora ili povlačenju nepotrebnih paralela. Naprotiv, Zapad treba podržati turske napore da okonča ovaj rat – koji nanosi štetu svačijim interesima.

_____________________
Piše: Burhanettin Duran

Bošnjačka buka, bijes i laži: Jalove rasprave ljudi koji pojma nemaju zašto je zahtjev za revizijom propao




Društvene mreže su zatrpane uglavnom nesuvislim pričama o propasti pokušaja Revizije presude u sporu koji je BiH vodila protiv Srbije pred Svjetskim sudom pravde  u Hagu (International Court of Justice). Riječ je o presudi od 27. februara 2007., kada je taj sud potvrdio da se u Srebrenici dogodio genocid te da je Srbija odgovorna što nije učinila dovoljno da taj najteži zločin spriječi, te o odbijanju Revizije te presude.

 
 

Danima već traju isprazne iliti šuplje priče koje se nadovezuju na izjave Nevenke Tromp, dobitnice nagrade Kantona Sarajevo. Ispostavlja se da niko pojma nema o stvarnim događajima u Sudu pravde.

Bošnjaci, koji su žrtve genocida, o toj presudi gotovo i nisu imali stav, niti se ikada govorilo javno o daljim koracima zbog ius cogens (obavezujuće) norme, koja je pravo iznad svakog prava. Gotovo šest godina trebalo je da se presuda Međunarodnog suda pravde prevede na bosanski jezik.

Nakon presude 2007. za genocid u Srebrenici, u martu 2017. Međunarodni sud u Haagu odbacio je zahtjev za reviziju presude protiv Srbije za agresiju i genocid. Sekretar Suda pravde ICJ-a Philippe Couvreur posebnim je pismom izvijestio članove Predsjedništva BiH kako je sud zaključio da nema osnove za pokretanje postupka revizije, jer, prema njegovoj tvrdnji, niti jedno tijelo državne vlasti u BiH o tome nije donijelo odluku. Praktično, bilo je to samo mjesec nakon predaje Revizije, Sud pravde je odbio zahtjev BiH.

Činjenica je da su podršku reviziji presude dala tri velika svjetska pravna autoriteta Van den Biesen, Alain Pellet i David Scheffer.

Kada je advokatski tim BiH najavljeno došao pred Sud pravde, registrar (sekretar) Couvreur je odbijao da prihvati zahtjev za revizijom presude iz 2007. godine. Činjenica je da registrar Suda ima ogromne ovlasti. Naime, njega imenuje Sud i on ima dvostruku funkciju: sudsku i diplomatsku, s jedne strane, i administrativne, s druge. U statusnom pogledu registrar Suda je izjednačen sa pomoćnikom Generalnog sekretara UN-a.

No, i pored svoje diplomatske i druge moći Couvreur ipak nije imao pravo niti mogao odbiti zahtjev za revizijom pred vratima suda iako je to uporno pokušavao.

Zahtjev za revizijom podrazmijevao je novu presudu Suda pravde kojom bi se utvrdilo da je jedini pravni lijek koji može upotrijebiti stranka koja je nezadovoljna presudom – revizija. Zahtjev za reviziju presude može se podnijeti ako se zasniva na otkriću neke nove činjenice od odlučujućeg značaja, koja nije bila poznata Sudu u vrijeme donošenja presude 2007 godine.

Sve je urađeno formalnim odbijanem zahtjeva za reviziju, pa niko nije obraćao pažnju na meritum. U odnosu na prvu presudu u sadržaju revizije su se našli oni do tada tajni stenogrami sjednica Vrhovnog savjeta odbrane (VSO) SR Jugoslavije.

Postupak revizije se otvara presudom Suda kojom se izričito utvrđuje postojanje nove činjenice, priznajući joj svojstvo da u tom sporu posluži kao osnov za reviziju, uz izjavu registrara da se zahtjev uvažava.

Kad je konačno Couvreur prihvatio zahtjev koji mu je delegacija BiH jedva uručila, moglo se pretpostaviti kako će slučaj završiti. Revizija je do danas potpuna novina u procesima Suda pravde, a na neki način problematizirala njegov rad. Registrar je stvar organizirao tako da se Revizija presude odbije. Nije čak poznato je li sud i u kojem sastavu raspravljao o ovom zahtjevu.

Pravilo je da Sud zasjeda u punom sastavu i tada kvorum čini devet sudija. Međutim, postoji mogućnost da se uz pristanak stranaka u sporu postupak vodi pred specijaliziranim vijećima prema sporovima koji se vode i zbog ubrzavanja sudskog postupka. Sud može na ovaj način da obrazuje jedno ili više vijeća za posebne vrste sporova, koji se sastoje od najmanje trojice sudija, prema odluci Suda. Presuda izrečena od strane ovih vijeća ima jednaku pravnu snagu kao i presuda koju izriče Sud u punom sastavu.

Koliko je poznato po zahtjevu za Reviziju tužbe od BiH raspravljano je na posebnom vijeću sa troje sudija koji su predmet jednostavno odbacili jer nema saglasnost Predsjedništva BiH. Dakle, Sud je mogao presuditi da postoje novi vrijedni dokazi u odnosu na presudu iz 2007. godine. Kada Sud ispituje da li je nadležan ili ne, on, ustvari, ispituje da li u tom smislu postoji pristanak stranaka. On ispituje da li ga je država koja se pojavila pred njim kao strana u sporu zaista ovlastila da riješi taj spor. Nema sumnje da je akreditacija Sakiba Softića iz 2002. važila i te 2017., ali je iz svojih razloga Sud tražio novu legitimaciju. Koju naravno Softić pored dva člana Predsjedništva Mladena Ivanića i Dragana Čovića nije mogao dobiti, zbog njihovog izričitog odbijanja. Danas se to Čovićevo odbijanje tužbe za genocid može tretirati kao legitimno predstavljanje. Danas se Ivanić pojavi na TV i da izjavu kojom se napravi lud i ustvrdi ono što ne može niko znati: Da (ni)su postojali novi dokazi za tužbu BiH protiv Srbije. Čini to da bi zakuhao kod onog glupljeg dijela konzumenata.

U međuvremnu se pojavila u javnosti činjenica o posjeti tadašnjih funkcionera BiH Denisa Zvizdića i Safeta Softića Aleksandru Vučiću gdje je razgovarano o zahtjevu za reviziju presude iz 2007. Zvizdić je objavio da su on i Softić tamo boravili prema pozivu jednog ministra u Vladi Srbije. Ispostavilo se da se radi o Rasimu Ljajiću.

Uostalom ništa se ni Softić ni Zvizdić, pa ni Vučić nisu pitali u zahtjevu za reviziju presude iz 2007. Prema Statutu Suda neophodno je bilo obavijestiti Srbiju da će se pokrenuti postupak revizije presude iz 2007. Da li je za te uslove znao neko iz BiH nije poznato, ali odlazak Zvizdića i Softića na poziv srpskog ministra Rasima Ljajića se savršeno uklapao u tu vrstu ispunjenja obaveza BiH, iako je sve na kraju bilo uzaludno.

Upravo taj sastanak je tretiran kao nekakav izdajnički dogovor. Nisam siguran da su Zvizdić i Softić uopšte znali za tu obavezu prema Statutu Svjetskog suda pravde.

Naravno, koliko se zna, tročlano vijeće koje je hitno oformljeno u Svjetskom sudu pravde odbilo je zahtjev BiH, pozivajući se na nepristanak članova Predsjedništva (pismo koje je Sud dobio od Mladena Ivanića i Dragana Čovića (koji reviziju nije podržao u svojim javnim istupima).

Nažalost, pokušaj revizije nije dalje otišao od pokušaja, jer je Sud pravde, preciznije tročlano skraćeno vijeće to u startu odbilo.

Revizija je zaustavljena na neprihvatanju nadležnosti. Stara nadležnost Softića je bila deponovana kod Generalnog sekretara UN-a tokom prvog porcesa. Sekretar UN-a je prepise izjava dostavio članicama Statuta i registraru Svjetskog suda pravde. Registrar Couvreur je mogao zahtjev uzeti ozbiljno, ali svjesno je to odbio uraditi.

Nedavno je reis Husein ef. Kavazović rekao sa smo mi "mali narod". Da ne bi bilo zabune, svaka od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Kina) imaju svoje stalne sudije u Međunarodnom sudu pravde.

Pravilo o "geopolitičkom sastavu radnog stola" postoji, uprkos činjenici da o tome ne govori nijedna odredba u samom Statutu Suda. Uostalom velike sile i biraju većinu sudija Suda pravde sa svojim utjecajem u UN-u.

To što se Srbija izvukla sa krivicom za nesprječavanje genocida bila je stvar njihovog diplomatskog lukavstva. Naime oni su za svog advokata izabrali Iana Brownleia, jedno od najvećih imena u međunarodnom pravu. Predavao je polovici od 15 sudija Suda pravde, bio nadređen i predsjednici ICJ Rosalyn Higgins. Druga polovina je učila od njega. Čudo je da smo 2007. dobili bilo kakvu presudu.

Brownlie je umro 2010., nepune tri godine nakon presude.

Jedini koji je kao anglosaksonski pravnik i svjetski ugledan čovjek mogao dostojno zastupati tužbu pred Sudom pravde bio je Muhamed Šaćirbey. Uz pomoć velikih pravnih umova Van der Biesena, Alaina Pelleta moglo se te 2007. oduprijeti Brownleiu i kombinacijama Srbije.

Ali, godinama prije, 2000. godine, mediji u BiH su Šaćirbeya optužili za korupciju, pa je počeo njegov progon. Premda je oslobođen 2003. počela je druga vrsta progona i to od Ministarstva pravde BiH i pravosuđa koje je sljedećih godina tražilo njegovo izručenje. Uglavnom on je držan po strani od procesa u Hagu jer su se zahtjevi za izručenje BiH i njegovih žalbi institucijama u SAD smjenjivali sve do 2007. godine, a onda je 2009. rečeno da je napravljena greška i da se procesi protiv Šaćirbeja više neće voditi.

Bila je to obična igra prevare. Sve je palo pred vratima zgrade u Haagu.

Tadašnje pacersko političko Sarajevo nije bilo doraslo ovakvim podvalama, pa je uništavalo sve oko sebe. Moglo bi se reći, kao po zahtjevima iz Srbije. Uostalom, malo se šta promijenilo do danas. Tadašnji ministar pravde Slobodan Kovač, kojeg su sarajevski mediji gotovo ismijavali zbog nezgrapnih javnih istupa i izjava, za pet godina mandata od decembra 2002. do novembra 2007., odradio svoj posao perfektno. Iz tog je ministarstva stalno zahtijevano izručenje Šaćirbeya, koji je tako držan daleko od Haga i sudskog postupka. Naravno, nisu u ovim igrama nevini ni mnogi u vlasti BiH.

Bilo je vrijeme da se podsjetimo presude i upitamo zašto ne djeluje "ius cogens" norma, obavezujuće pravo zbog izvršenog genocida nad Bošnjacima? Gdje su posljedice po bh. entitet Republika Srpska, koja je osuđena za genocid? Do kada ćemo te posljedice čekati?

Štošta od mogućnosti za pravdu još postoji. U slučaju da neka od strana u sporu ne ispuni obaveze koje proizilaze iz presude, druga strana se može obratiti Vijeću sigurnosti, koje može dati preporuku ili odlučiti o mjerama radi izvršenja presude. Vijeće sigurnosti UN-a se kao organ zalaže za preduzimanje konkretnih mjera procjenjujući posljedice koje mogu nastati ako se ne izvrše presude Suda pravde.

Danas opet imamo samo jalove i neartikulirane rasprave od ljudi koji pojma nemaju zašto je zahtjev za revizijom propao i šta se tamo uistinu događalo. Oni prave zaglušujuću buku, vjerovatno dirigiranu od stranačkih lidera. Koji vjerovatno osim političke buke i bijesa i ne proizvode ništa normalno.

Podkategorije