Pismo poslanicima Kantona Sarajevo
Poštovani poslanici,
Sa gorčinom smo primili vijest da Skupština Kantona Sarajevo nije usvojila prijedlog Savjeta mjesne zajednice Dobroševići, a onda i općinskog vijeća Općine Novi Grad Sarajevo da se škola u Dobroševićima nazove po istaknutom bošnjačkom učenjaku koga je komunistička vlast bez ikakvog suđenja ubila u Sarajevu 29. juna 1945. godine. Koliko je to bilo svirepo i brutalno ubistvo govori i činjenica da se ne zna ni za mjesto gdje je rahmetli Mustafa ukopan. Danas se to dešava samo u Sjevernoj Koreji.
Komunistička vlast ubistvom rahmetli Mustafe Busuladžića nije okončala njegov progon. Po oprobanom sistemu ponavljanja laži dok ne bude prihvaćena kao istina komunisti su godinama anatemisali lik i djelo rahmetli Mustafe Busuladžića. Ta praksa prisutna je i danas kod sljedbenika ove retrogradne ideje, i u vezi činjenica iz skorije prošlosti, a posebno u odnosu spram uloge i zasluga koje su imali istaknuti muslimanski intelektualci i ulema te pripadnici organizacije ''Mladi muslimani''. Tako je već u javnosti gotovo prihvaćena laž da je rahmetli Alija Izetbegović obećao borcima i građanima BiH da će nakon rata jesti zlatnim kašikama. Ko je jednom vidio i poslušao rahmetli Aliju Izetbegovića jasno mu je da su zlatne kašike nespojive sa njegovom skromnom ličnošću.
Nažalost, poslanici koji su glasali protiv prijedloga za imenovanje škole imenom Mustafe Busuladžića ni četvrt stoljeća nakon pada komunizma nisu se oslobodili komunističkih laži i anatemisanja rahmetli Mustafe Busuladžića, kao ni drugih velikih bošnjačkih intelektualaca sredine i druge polovine prošlog stoljeća poput Mehmeda Handžića, Kasima Dobrače, Huseina Đoze te svih pripadnika pokreta ''Mladi muslimani''. Sva bošnjačka nekomunistička inteligencija 50-ih godina prošlog stoljeća bila je u komunističkim zatvorima. Slobodno možemo reći da je bošnjačka akademija nauka i umjetnosti bila zatvorena. Interese Bošnjaka nije imao ko da zastupa i brani, a posljedice toga su nam dobro poznate: nepriznavanje Bošnjaka kao naroda, ukidanje bošnjačkih institucija kulture, medresa, nasilna ateizacija, zaborav zločina koji vodi ka novim stradanjima Bošnjaka itd.
Poštovani poslanici, vaši argumenti protiv Mustafe Busuladžića nisu tačni i korektni. Oslobodite se komunističkih laži i predrasuda, kao i kompleksa koji su vam nametnuti kroz desetljeća komunističke vlasti. Ne pozivajte se na nepostojeće argumente stavova rahmetli Mustafe Busuladžića prema ženama jer to spada u domen tumačenja odredbi islama kao vjere o čemu vi niste kompetentni da raspravljate. Ono što ste naučili u komunističkim političkim školama i večernjim školama, te kroz komunisitčke i antibošnjačke medije, što prije odbacite za dobrobit vašeg znanja i naziva poslanici i intelektualci.
Poštovani poslanici, od nas birani, pozivamo vas da preispitate svoje znanje i svoju odluku da odbacite prijedlog da škola u Dobroševićima dobije ime po Mustafi Busuladžiću. Budite ponosni na ovog intelektualca koji je zaslužio puno više od imena jedne škole.
Podjela 800 kurbana
Udruženje ''Mladi muslimani'' i ove godine realiziralo je veliku akciju klanja i podjele kurbana socijalno ugroženim kategorijama, samohranim majkama, borcima, šehidskim porodicama invalidima... Akcija je realizirana kao i ranijih godina sa partnerskim organizacijama, i oog puta to je bila HO ''Hasene'' čije sjedište je u Kelnu, a ima svoje predsdtavništvo za Balkan smješteno u Sarajevu. Ovog puta projektu se priključila i organizacija ''Peoples AID'' iz Frankfurta. Žrtvovano je 16 grla krupne stoke, a oko 800 porodica je dobilo kurbane. Kurbani su podjeljeni u Sarajevu, Konjicu, Jablanici, Prozoru, Trnovu, Visokom, KAknju. Uz kurbane na lokacijama izvan Sarajeva dijeljenio su i paketi sa hranom.
Promocija knjige ''Smrt na putu spasa''
U subotu, 24. septembra u Morića hanu, u organizaciji i prostorijama Udruženja, održana je promocija knjige Salima Kurta ''Smrt na putu spasa''. Promotori knjige bili su mr. Tahir Pervan i mr. Fatmir Alispahić. Pervan je govorio o tehničkoj pripremi, o tome kako je dobio tekst od autora, odnosno, dnevnik njegovog brata šehida. NAkon iščitavanja predložio je autoru da to bude knjiga u formi romana. I tako je i bilo. Osvrnuo se Pervan kratko i na sadržaj romana naglasivši da se radi o ratnim dešavanjima na Grepku, prostoru koji su pod kontrolom držali agresori, ali koji je služio za stvaranje veze opkoljenog Goražda sa drugim slobodnim teritorijama. Alispahić je izrazio zadovoljstvo zbog postojanja ove knjige koju on svrstava u knjige koje spadaju u bbilioteku bošnjačke kulture pamćenja. Naglasio je da Bošnjaci ne smiju zaboravljati agresiju, zločine koji su počinjeni nad njima, ali i otpor, hrabrost i odlučnost koju su pružali Bošnjaci u svom otporu. Uravo knjiga Salima Kurta govori o otporu, ali i žrtvi i zločinu koji su podnijeli građani opkoljenog Goražda.