LANET OLSUN - Anes Džunuzović
Knjiga obrađuje zločin koji se desio u prvim mjesecima agresije nad Bošnjacima u 12 općina istočne Bosne: Bijeljina, Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Han-Pijesak, Sokolac, Višegrad, Rudo, Čajniče, Rogatica, Foča, Kalinovik. Recenzenti knjige su Sejo Omeragić, novinar i publicista, dugogodišnji urednik magazina Ljiljan, i autor nekoliko knjiga o ratnim dešavanjima u BiH; te Kemal Baković, novinar, dugogodišnji urednik magazina Saff. Urednik knjige je mr. sci. Fatmir Alispahić, a predgovor je napisao mr. sci. Admir Mulaosmanović. Knjiga je nastala na bazi tekstova koji su objavljivani u magazinu Saff u posljednje četiri godine, a podjeljena je u dva poglavlja. U prvom poglavlju obrađena su dešavanja na početku agresije u pomenutim općinama, i to u svakoj općini posebno. Drugo poglavlje obrađuje pet tema: Žrtve i zločinci, Logori, Silovanja, Grobnice, Suđenja.
Podrška općini Stari Grad
Udruženje ''Mladi muslimani'' pozdravlja i podržava odluku Općine Stari Grad da implementira općinsku Odluku o rasporedu poslovnih djelatnosti na području Općine Stari Grad Sarajevo (Sl.novine KS br.02/07), gdje u članu 10. stoji ''da nije dozvoljeno točenje i prodaja alkohola u neposrednoj blizini (do pet metara) obrazovnih institucija, vjerskih objekata, harema i dvorišta istih''. Načelnik se odlučio općinsku odluku aktivirati tokom ovog ramazana, iako je ona donešena još 2007. godine i trebala je uveliko biti na snazi već šest godina.
Okupljali smo moralnu elitu u Bošnjaka
Diwan: Kada je i zašto organiziran Pokret ''Mladi muslimani''?
Bakšić: Pokret ''Mladi muslimani'' organiziran je 1939. godine. Da bi se u potpunosti shvatio razlog formiranja Pokreta mora se posmatrati širi društveno-politički, nacionalni i historijski kontekst. Naime, 1939. godine desilo se nekoliko događaja koji su imali negativan utjecaj na Bošnjake. Naravo, tada Bošnjaci nisu nosili ovo ime, već su bili Srbi ili Hrvate muslimanske vjerispovjesti, ili su bili neopredjeljeni što je bila odluka većinskog dijela našeg naroda. Dakle, Bošnjaci nisu imali nacionalna prava u Kraljevini Jugoslaviji i to je bio jedan od motiva i razloga za formiranje Pokreta. Treba naglasiti da osnivači Pokreta nisu imali visoku svijest o nacionalnom imenu Bošnjak, ali su itekako i kristalno jasno znali da nisu Srbi i Hrvati i vrijeđala ih je činjenica da su nacionalno potcjenjivani od drugih naroda. Potcjenjivački odnos, potpuno minimiziranje uloge, značaja, postojanja Bošnjaka u Bosni, bilo je posebno izraženo u društvenom i političkom životu Kraljevine Jugoslavije, bez obzira na činjenicu da je postojala Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO) i da je njen predsjednik dr. Mehmed Spaho bio ministar u Vladi. Takav odnos srpske i hrvatske politike prema Bošnjacima kulminirao je upravo 1939. godine.