Isječci iz knjige Saliha Behmena ''Islamski odgovori''
Predstavljamo vam isječke iz knjige Saliha Behmena "Islamski odgovori". Knjigu možete kupiti u prostorijama Udruženja ''Mladi Muslimani'', Sarači 77, Morića han
Uvod
Danas pretežno vlada mišljenje da se nauka i vjera isključuju. Smatra se da naučna otkrića obaraju vjersko učenje i da «prirodni zakoni» ruše osnovne postavke vjere. Istina ima mnogo onih koji nastoje da «izmire» vjeru i nauku; to njihovo nastojanje ostavlja neprijatan utisak na osvjedočenog vjernika jer ovaj uviđa da se duh savremene nauke već a priori uzima kao ateistički. Kako je došlo do ovoga? I da li je zaista opravdano ovakvo mišljenje? Današnji je Zapad, sa svojim ogromnim tehničkim mogućnostima, sa svojom ekonomskom i političkom moći, glavni inspirator i nosilac naučne misli. Tako je danas, ali tako nije bilo u prošlosti. Kroz čitav srednji vijek Zapad je bio u duhovnom mraku, kako to kažu sami njegovi historičari. Svu kontrolu nad duhom i misli imala je Crkva koja je uporno onemogućavala sve ono što se nije slagalo s njenim dogmama. Istovremeno, nauka je cvjetala među muslimanskim narodima koji su bili njeni nosioci i koji su je širili. U njihovom krilu nauka se slobodno razvijala. Ogroman jaz je razdvajao islamski Istok i kršćanski Zapad, a jedine stvarne veze bile su vjekovne borbe među njima. Sav napredak islamskih naroimatio je neznatan uticaj na Zapad jer je Crkva unaprijed osuđivala sve ono što je bilo u ma kakvoj vezi s islamom i muslimanima. Ipak, kontinuitet naučne misli od Istoka ka Zapadu sačuvao se poput tanke niti preko Španije. Srednjovjekovno tutorstvo Crkve nad naukom nije se moglo održati za vječita vremena.
Tribina povodom 14 godina od genocida u Srebrenici
U organizaciji Udruženja ''Mladi Muslimani'', O.O. Kakanj i O.O. Jablanica, u petak 26. juna u Kaknju, te u subotu 27. juna u Jablanici održane su tribine u povodu 14 godina od genocida u Srebrenici. U punoj Sali Doma kulture u Kaknju prikazana su dva kratka dokumentarna filma. Jedan je o stradanju Bošnjaka u julu 1995. godine, a drugi o masovnim grobnicama koje su pronađene širom Bosne i Hercegovine.
Na ahiret preselio hfz. Abdulah Budimlija
Na dan genocida u Srebrenici, dan velike tuge i žalosti Bošnjaka, 11. jula, na ahiret je preselio hfz. Abdulah Budimlija. Hafiz Budimlija jedan je od najuglednijih bošnjačkih alima današnjice, rođen je 22. novembra 1922. godine u Foči. U svom radnom i životnom vijeku, Hafiz je bio potpuno predan misiji Islamske zajednice na području Bijeljine, gdje je proveo i najveći dio svog života. Biran je u više saziva Sabora Islamske zajednice. Radio je kao profesor Kur'ana u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Hafiz Budimlija je dugi niz godina bio član Savjeta Reisu-l-uleme. Iza sebe je ostavio pisana djela. Bio je poznat i kao vrstan kaligraf, te je u tom svojstvu prepisao kompletan Kur'an i tako se pridružio manjem krugu Bošnjaka kojima je to u životu pošlo za rukom. Autor je velikog broja levhi. Abdulah-efendija Budimlija jedan je od najpoštovanijih alima u svojoj generaciji, bio je izuzetno cijenjen i priznat u Islamskoj zajednici i bošnjačkom narodu.