Saopćenje Udruženja Mladi muslimani povodom napada na novinara Filipa Mursela Begovića



Udruženje „Mladi muslimani“ oštro osuđuje neprimjeren i očigledno isplaniran napad pojedinih medija, podržan i od Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH, na Filipa Mursela Begovića, urednika sedmičnih novina „Stav“.

Prvog dana po dolasku na vlast u Federaciji BiH koalicije koju predvodi HDZ i „trojka“ mediji koji podržavaju ovu nametnutu vladu krenuli su u obračun s medijima i novinarima koji nisu na strani nametnute vlasti. Dalo se i pretpodstaviti da će prvi na udaru biti „Stav“ i urednik ovog sedmičnika Filip Mursel Begović. Izmišljenu vijest da je SIPA u stanu Osmana Mehmedagića Osmice, donedavnog direktora OSA-e, tokom pretresa ovog stana zatekla Filipa Mursela Begovića, brzo se proširila i stavila je metu na čelo ovog novinara, njegove porodice, ali i „Stava“. Ovu medijsku dezinformaciju prenio je i Elmedin Konaković, ministara vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, koji već neko vrijeme obećava takve obračune, a u koje se očigledno krenulo.

Članovi Udruženja „Mladi muslimani“ zabrinuti su za demokratiju u našoj zemlji, kao i za medijska prava i slobode nakon ovog čina. Ako neko ima pravo da se bori za slobodu medija onda to jesu članovi Udruženje „Mladi muslimani“ koji su kroz postojanje ovog društva od 1939. godine pa sve do danas gotovo konstantno na medijskim i udarima vlasti. Hapšenja mladomuslimana od komunističke vlasti i progon koji je trajao koliko i postojanje ove vlasti od 1945. do 1991. godine uvijek su praćena medijskom podrškom komunističkom režimu u obračunu sa ovim ljudima. Najbrutalniji obračuni bili su 1983. godine kada je vođen montirani „Sarajevski proces“. Zbog toga članovi Udruženja „Mladi muslimani“ imaju istančan osjećaj i mogu lahko prepoznati kada društvu prijeti period zabrane slobode mišljenja i govora. Posebnu opasnost predstavlja koordiniran rad režima i režimskih medija protiv slobode govora, a što počinje da se odigrava u BiH obračunom s novinarom Filipom Murselom Begovićem i sedmičnikom „Stav“.

Stoga, Udruženje „Mladi muslimani“ oštro osuđuje i traži reakciju novinarskih udruženja, međunarodnih i domaćih organizacija za zaštitu slobode govora, međunarodnih i domaćih organizacija za zaštitu ljudskih prava, međunarodnih organizacija za nacionalnu i rasnu ravnopravnost jer se i po tom osnovu vrše pritisci i napadi na Filipa Mursela Begovića.

Ukoliko se bez reakcije pređe preko ovog događaja, a sve su prilike da će tako biti imajući u vidu ko stoji iza nametnute vlasti, bh. društvu prijeti ozbiljno vrijeme jednoumlja, zabrane slobode govora, a vjerovatno i mišljenja, prijeti novi verbalni delikt.
Pozivamo novinare u BiH da ne pristaju na ucjene urednika, a urednike i medijske kuće da ne pristaju na ucjene političara i da ne dozvole da se degradira ovaj časni posao informiranja građana, na način da se konstruiraju i plasiraju laži i stavljaju mete na glave građana, a posebno ne na glave kolega.

Upravni odbor Udruženja „Mladi muslimani“

Šta zna Tegeltija šta je ideja

S obzirom na to da već duže vrijeme svjedočimo spominjanju mladomuslimanskog pokreta u negativnom kontekstu i raznim zlonamjernim pokušajima da se ovaj pokret pa samim tim i Udruženje "Mladi muslimani" predstave u najružnijem svjetlu, neophodno je javnost podsjetiti na državotvornu ideju Mladih muslimana koji su kroz svoje djelovanje davala adekvatne odgovore od perioda uoči Drugog svjetskog rata, tokom rata kroz organizovanje pomoći izbjeglicama i učešća u antifašističkom pokretu, ali i borbom za slobodu govora u vrijeme socijalizma. Mladi muslimani su i tokom i nakon Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu bili konstruktivni dio društva.

Devamını oku...

Dženaza akademiku Omeru Nakičeviću u ponedjeljak u haremu Gazi Husrev-begove džamije

Kolektiv Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu obavještava javnost da će dženaza emeritusu prof. dr. Omeru Nakičeviću biti klanjana u ponedjeljak, 26. augusta 2024. godine, u 10.00 sati u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

Isti dan, u 15.00 sati, dženaza će se obaviti u haremu centralne džamije u Teočaku.

Sjećanje i komemoracija povodom preseljenja na ahiret emeritusa prof. dr. Omera Nakičevića bit će održani u utorak 27. augusta 2024. godine u 14.00 sati u amfiteatru Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, danas u popodnevnim satima ostali su bez uglednog profesora, istaknutog i društveno angažiranog intelektualca, profesora emeritusa dr. Omer Nakičevića.

Profesor Omer Nakičević je na bolji svijet preselio u 98. godini života.

Rođen je u Teočaku 1927. godine. Svršenik je Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Magistarski rad pod naslovom Šejh Hasan Kafi Pruščak - pionir arapsko-islamskih znanosti u BiH odbranio je na Fakultetu za književnost Kairskog univerziteta 1968. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom Arapsko-islamske znanosti u BiH i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1981. godine.

Bio je prevodilac i spiker programa na arapskom jeziku Radio-televizije Beograd. Radio je kao profesor Arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi. Obnašao je funkciju šefa za zaštitu, obradu i istraživanje arhivske građe i rukopisa na orijentalnim jezicima pri Pokrajinskom arhivu u Prištini, te je bio angažiran na obradi rukopisa na orijentalnim jezicima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu radio je od 1982. godine, i bio je profesor emeritus na Katedri za hadis.

Bio je dekan Fakulteta od 1987. do 1990. godine, te od 1993. do 2000. godine.

Dobitnik je nekoliko priznanja i nagrada.

Od njegovih djela izdvajamo: Arapsko islamske znanosti i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) (1981), Uvod u hadiske znanosti (1986), Historijski razvoj institucije Rijaseta (1996), Historijski razvoj Fakulteta islamskih nauka (1887.-1998.) (1998), Kur’anski belagat i njegov ʻidžaz - nadnaravnost Kur’ana (2000), Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana (2002), Teočak kroz protok vremena (2010) i Muhamed Pašić, zaboravljeni direktor Šerijatske gimnazije (2011), U vrtlogu vremena (1927-2017).

Bio je vrsni prevodilac značajnih djela sa arapskog jezika.

Poslije Behram-begove medrese profesor Nakičević školovanje nastavlja u Sarajevu, pa u Beogradu. Priključuje se grupi Mladi muslimani, zbog čega biva osuđen na dvadeset godina, od čega odrobija 10 godina. Na robiji obavlja razne poslove. Među najtežim poslovima bili su oni u jami rudnika Zenica i Kakanj. U utrobi zemlje rudnika uglja u Kaknju radi više od godinu dana. Nakon izlaska iz zatvora nastavlja svoje školovanje.

 

Na Ahiret preselio Izet Riđanović

Pripadnik oragnizacije Mladi muslimani prof. Izet Riđanović preselio je na Ahiret u utorak 4. juna 2024. godine u 96 godini života. Dženaza će biti u petak poslije ikindije u Begovoj džamiji.

Izet Riđanović rođen je u Mostaru 1928. godine. Mekteb, osnovu školu i gimnaziju pohađao u Mostaru i Sarajevu.

U organizaciju „Mladi muslimani“ stupio je u Mostaru sa Omerom Stupcem i Omerom Dračom, i to na poziv Saliha Behmena 1943. godine. Nakon dolaska u Sarajevo povezao se sa Šefkijom Pločom, Munirom Gavrankapetanovićem, Ismetom Kasumagićem i drugima.

Krajem Drugog svjetskog rata 1945. godine sa ocem, sanitetskim pukovnikom u hrvatskoj vojsci, povlači se prema Austriji, međutim blizu Blajburga njihova grupa biva predata partizanima, a samo srećom uspjeva preživjeti. Otac Muhamed Riđanović je nestao, a Izet nikada nije uspio saznati više o mjestu njegove pogibije. Nakon više mjeseci provedenih u logora vraća se u Mostar, gdje saznaje da je sva imovina njegove porodice konfiskovana, te se sa majkom i dvije maloljetne sestre seli u Sarajevo kod rodbine.



Nakon mnogih prepreka upisuje se u gimnaziju, a pred kraj osmog razreda u maju 1947. godine biva uhapšen kao član organizacije „Mladi muslimani“, te procesuiran i osuđen na godinu dana zatvora zajedno sa Ibrahimom Trebinjcem, Ismetom Kasumagićem i drugima. Zatvorske dane provodi na društveno-korisnom radu radeći na gradilištima u Sarajevu. Nakon izlaska iz zatvora, zbog političke nepodobnosti, ne uspijeva dobiti svjedočanstvo osmog razreda, iako je imao sve ocjene zaključene, te će zbog toga vojni rok umjesto jedne služiti dvije godine. Nakon izlaska iz vojske odobreno mu je da upiše i redovno završi gimnaziju. Studirao je i diplomirao engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Bio je zaposlen kao prevodilac, spoljno trgovinski referent i profesor engleskog i njemačkog jezika. Kasnije će raditi i kao sudski tumač za engleski i njemački jezik. Pred penziju radit će na poziciji direktora škole za strane jezike.

Pred agresiju na BiH učestvovao je u osnivanju i radu SDA. Tokom ratnog perioda radio je u dobrotvornom društvu „Muwafak“, koje je radilo na izdavanju islamske literature, obrazovanju mladih i drugim sličnim aktivnostima.

Oženio se 1964. godine Esmom rođ. Bakšić, sa kojom je stekao sina i kćerku. Živio je u Sarajevu.