BRUTALNA AGRESIJA NA POJAS GAZE

Paralelno sa zračnim napadima, u nedjelju, 29.12.2008.g., izraelski tenkovi su došli u blizinu pojasa Gaze. Medicinski i humanitarni radnici iz palestinskih područja izvijetsili su da je Izrael, u subotu 27.12., rano ujutro, bombardirao jednu džamiju u gazi, a tom prilikom poginule su dvije osobe. Prema pristiglim izvještajima, napadnuta je i jedna televizijska stanica pod kontrolom Hamasa. Palestinski zvaničnici izvijestili su da je u subotnjim napadima poginulo 280 ljudi. Ako se ova vijest potvrdi, ova subota će biti zabilježena kao najkrvaviji dan u povijesti Gaze.

Slike zločina Izraelski tenkovi nadomak Gaze

BROJ POGINULIH U NAPADIMA U SUBOTU, 27.12.2008.G. NAJVEĆI u poslejdnjih 40 godina

Uposlenici Centralne bolnice u Gazi izjavili da su operacione sale pune ranjenika, a da su skoro potrošene i minorne zalihe lijekova kojima su raspolagali.Čak je i broj hirurga premali da bi se udovoljilo trenutnim potrebama.Vijeće sigurnosti OUN-a zatražilo hitnu obustavu svih nasilja u Gazi. Stanovnici Gaze pripremaju dženaze i ukop poginulih, aširom palestinskih područja objavljen je generalni štrajk.U isto vrijeme, Ehud Barak, izraelski ministar odbrane, rekao je: Ako zračni napadi ne budu utjecali na promjenu ponašanja Hamasa, postoji vjerovatnoća otpočinjanja kopnenih napada.

Prema saopćenjima palestinskih zvaničnika, većina poginulih u Gazi su pripadnbici policijskih snaga Hamasa, ali među poginulima su i žene i djeca. Prema ovim navodima, rakete koje su pogodile sjedišta policijskih nsaga i gerilaca, ranile su 700 civila.

Ehud Barak, izraelski ministar odbrane: «Nekad treba biti miran, a nekad ratovati. Sada je vrijeme rata.»

On je u izjavi za BBC kazao da je, u ovom trenutku, nerealno očekivati izdavanje zapovijedi o zaustavljanju operacije. Izrael je napao ciljeve širom Gaze, usresređujući se na glavna mjesta okupljanja stanovništva: sjeverni dijelovi grada Gaze, te gradovi Junus i Rafah na jugu pojasa Gaze.

Komitet izvjestitelja o ljudskim pravima


Višemjesečna blokada pojasa Gaze, sprječavanje dostavljanja humanitarne pomoći u područja palestinske autonomije, od strane izraelske vlade, što je uzrokovalo velike nestašice hrane, lijekova, energenata i drugih potrepština neophodnih za život stanovnika ovih područja, prema svim postojećim zakonima i međunarodnom pravu, predstavlja eklatantno kršenje ljudskih prava u okupiranoj Palestini. Osim toga, Vlada Izraela spriječila je dolazak u Gazu specijalnog izaslanika UN-a za ljudska prava u Palestini, profesora Richarda Falka. Njegovo tridesetosatno zadržavanje od strane izraelskih vlasti vrlo je konkretan primjer kršenja ljudskih prava, ali i onemogućavanja međunarodnih institucija u vršenju misije iz oblasti ljudskih prava. I, na koncu, napad izraelske vojske na pojas gaze, pogibija više od 271 osobe uključujući i civile, te ranjavanje još oko 1000 stanovnika gaze, također se očigledno kosi sa svim pravnim normama i ugovorima iz oblasti prava civilnojg stanovništva. Ovo je strašna tragedija i besprizorno kršenje ljudskih prava.

Prema članu 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjvanju zločina genocida (A/Res / 260 /III), blokada Gaze je primjer genocida, a vojni napad na civilna naselja (gradove) također predstavlja očito suprotstavljanje svim međunarodnim ugovorima i konvencijama, uključujući i Četvrtu ženevsku konvenciju (GC-IV) koja tretira pitanja zaštite civilnih osoba u vrijeme rata, te Dopunske protokole o međunarodnim i nemeđunarodnim oružanim sukobima i Konvenciju o zaštiti civila od upotrebe nove ratne tehnike (Amstardam 1938).

Prema ovim dokumentima zabranjeno je svako «bombardiranje ili napad na gradove, sela, naselja i naseljene objekte» (IV Ženevska konvencija)

Zabranjeno je bombardiranje gradova, sela, naseljeneih mjesta i objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini operacije. A u slučajevima kada su vojni ciljevi, definirani članom 2, smješteni tako da njihovo selektivno gađanje biva nemogućim, isto se smatra zabranjenim (Dopunski protokol III -1980.)

Današnja dešavanja u Gazi, praćena su verbalnim, ali ne i praktičnim protivljenjima međunarodnih organizacija, uključujući i Vijeće sigurnosti UN-a koje je u vezi s ovim izravno nadašno.

Nema sumnje da je na aktuelna zbivanja utjecalo i odsustvo odlučnog reagiranja međunarodnih organizacija na kršenje ljudskih prava od strane vlade Izraela u okupiranim područjima i izbjegličkim kampovima, kao i ozbiljenje odluke ovih organizacija koje bi obavezale vladu u Tev Avivu na provedbu dokumenata Vijeća sigurnosti u ranijim sličnim primjerima. S druge strane, pristupi ovome sukobu i političke zloupotrebe pojedinih vlada, bilo u obliku vojne potpore ili političke manipulacije svakom od sukobljenih strana, ili u obliku jednostranih informativno-propagandnih manipulacija s ciljem prikrivanja unutarnjih problema, rezultirali su samo daljim produbljivanjem ovog regionalnog i svjetskog problema. Osuda aktualnih zločina i genocida u okupiranim područjima nije samo obaveza svih institucija za zaštitu ljudskih prava, međunarodnih organizacija, već i ljudska odgovornost svakog od nas.

Komitet izvjestitelja o ljudskim pravima osuđuje napad na gradove i civile na okupiranim palestinskim teritorijama, te insistira na političkom rješenju ovog 60-godišnjeg sukoba, zahtijevajući nepristranu, pravičnu i odlučnu intervenciju odgovarajućih međunarodnih organizacija s ciljem uspostave mira u Palestini i povratka prognanika u svoju domovinu.