Prof. Ešref Čampara preselio na Ahiret

  • Štampa
U subotu, 23. februara 2002. odnosno 11. Zu - l - hidždžeta 1422. h. g. (drugog dana Kurban Bajrama u ranim jutarnjim satima), u 80. godini života preselio je na Ahiret istaknuti pripadnik mladomuslimanskog pokreta

Prof. EŠREF ČAMPARA

Rođen je 1922. godine. U Sarajevu je završio osnovnu školu, Prvu mušku realnu gimnaziju i Filozofski fakultet (odsjek romanistike - francuski i latinski). Već u gimnaziji, zahvaljujući svom dobrom znanju njemačkog i francuskog, počinje se baviti prevodilačkim radom. Prevodi knjigu Benjamina Konstansta "Adolf".

Po završetku Drugo svjetskog rata, 1945. godine, kao član organizacije "Mladi muslimani", dolazi u sukob sa komunističkim režimom, a početkom 1946. godine biva osuđen u montiranom procesu na Vrhovnom vojnom sudu, zajedno sa Alijom Izetbegovićem (Izetbegović je osuđen na tri, a on na dvije godine zatvora). Po odsluženju vojnog roka, januara 1949. godine, zapošljava se u Ministarstvu industrije, ali već septembra 1950. godine biva ponovo uhapšen i osuđen na četiri godine zatvora. Na prisilnom radu ostaje do maja 1953. godine. Poslije se zapošljava kao knjigovođa u jednoj maloj zanatskoj radnji, a uporedo studira i diplomira jula 1958. godine. Kasnije se zapošljava kao bibliotekar Arhitektonskog fakulteta i za potrebe fakulteta prevodi članke i knjige sa francuskog, njemačkog i talijanskog jezika. U tom periodu uradio je i svoje životno djelo "Međunarodni petojezični rječnik za arhitekturu, građevinstvo i urbanizam" (dva izdanja: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1984. i Izdavačka kuća "Šahinpašić", Sarajevo, 1998.). Od 1976. radi u IPSA Zavodu gdje je dočekao i penziju.

Njegova najznačajnija djela su: "Molitva za istinu" (Sarajevo, 1992.), "Ne daj se Bosno" (Sarajevo, 1992.), "Muslimani i Jevreji" (Sarajevo, 1994.), "Urota protiv Bosne" (Kemy - Linford, Njemačka, 1996.), "Sjećanje na zatvorske dane" (Sarajevo, 1999.).

Preveo je sa francuskog knjigu "Islam vivant" - "Živi islam" Rože Garodija, francuskog filozofa, bivšeg marksiste, konvertita u islam.

Preveo je i nekoliko stručnih knjiga i više stotina članaka iz područja arhitekture, građevine, urbanizma, sociologije, islamistike, ... Bavio se historijom Sefarda (Španskih Jevreja) za šta je dobio zahvalnice od Jevrejske zajednice u BiH. Pored publikovanja članaka u stručnim časopisima, najčešće je objavljivao članke u "Takvimu" i "Ljiljanu". Ranije pod pseudonimom Ajnas. Njegovi najznačajniji članci su: "Izrael - učitelj trojstva", "Fenomen zvani religija", "Muslimanska Španija - bajnoslovni svijet islama", "Kriminal - naša nevolja", "Vizija budućnosti".

Džennazu namaz profesoru Ešrefu Čampari imamio je reisu - l - ulema Mustafa ef. Cerić u haremu Begove džamije. Do mezarja Ravne Bakije, merhum je ispraćen, pored rodbine, mnoštvom prijatelja i ideoloških saboraca, članova Udruženja "Mladi muslimani" (između ostalih, prisutan je bio i nekadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, Ešrefov najbliži prijatelj iz mladih dana, Alija Izetbegović).

Neka Milostivi nagradi našeg brata Ešrefa, džennetom Firdevsom. Amin!