»PRAVDA« – središnji imperativ Kur’ana
Šerijat (Božiji Zakon) je u svojoj cjelokupnosti pravda, milost, mudrost i dobrobit, kako je napisao Ibnu-l-Kajjim. Svaki propis ili postupak koji pravdu izokrene u krivdu, ne spada u šerijat, makar u njega dospio putem tumačenja (onih koji tumače Božiju Riječ), zaključuje on.
RAMAZAN – PRILIKA DA SE OKRENEMO SEBI
Ramazanske noći koristim da razmišljam o Kur’anu kao sržnoj odrednici ramazana. To je mjesec u kojem je Kur’an spušten na nama najbliže nebo i u kojem je započeto njegovo postupno objavljivanje ljudima preko pečatnog Poslanika, Muhammeda, a.s. Naravno, uvijek to svoje razmišljaje vezujem za stanje u kojem se nalazimo, kako na individualnom, tako i na kolektivnom planu. Tačno je da sve počinje od pojedinca, od njegovih doživljaja, razumijevanja, shvatanja i strijemljenja. I ideja islama započela je od pojedinaca, a doći će i vrijeme kada će ponovo pasti na pleća pojedinaca, kazivao je naš plemeniti Poslanik, a.s. Ramazan zato i jeste prilika da se okrenemo sebi, da sagledamo vlastite slabosti i propuste, da pokušamo mijenjati sebe, a ne svijet oko sebe. U tom kontekstu razmišljam o onome što se nad nama nadvilo poput tamnih oblaka, onome što nas pritišće i sputava da odbacimo okove i hrabro kročimo naprijed. Ono što nas je zapljusnulo iz tih tekših i tamnih oblaka jeste uvriježeno mišljenje da je Bosna zemlja mržnje i straha, da u njoj nema (su) života, a samim tim ni svijetle budućnosti. Naravno, o ovome svoj sud trebaju dati književni kritičari i iznova pretresti djela Andrića, Selimovića, Sušića, Kulenovića i drugih naših književnika. Kad kažem naših, ne uskraćujem pravo drugima da spomenute književnike smatraju i svojim, ali mi ne naumpada da se kao Bošnjak odričem bilo koga od njih. Zadržavam pravo da doživljaj pročitanog zadržirn za sebe i da o tome imam vlastiti sud.
PRAVDA JE BOŽIJI NALOG
S druge strane, promatrajući našu duhovnu vjersku tradiciju, sjetih se i navodnog sna Sultana Fatiha koji je pred osvajanje Bosne usnio san i u njemu vidio halife: Ebu Bekra, Osmana, Aliju, ali ne i Omera. Navodno mu je izvjesni tumač prokOmentarisao da će u Bosni biti dobrih, iskrenih i čestitih ljudi, hrabrih i odvažnih (takve su osobine krasile ovu trojicu), ali nikada neće biti pravde, jer nije usnio pravednog Hazreti Omera. Odmah da kažem da mi je nekako nelogično da ljudi budu iskreni i hrabri, a da u društvu ne Vlada pravda. No, nije u tome poenta. Poenta je u tomešto sam ovaj podatak pronašao negdje u podsvjesti kada sam počeo razmišljati o pravdi kao sržnom imperativu Kur’ana. Problem je, dakle, kad se nešto poput ovog podatka koji, uzgred, ima i svoju duhovnu dimenziju, jer se radi o snoviđenju vjernika, nastani u našoj podsvjesti kao pohranjeni podatak, maltene činjenica. I onda se vratim Kur’anu i gledam kako su naši prevodioci preveli poznati kur’anski ajet iz sure El-Bekare, preciznije izraz „ummeten vesatan”. Zanimalo me je kako je Korkut preveo ovaj ajet: Mi smo od vas stvorili pravednu zajednicu… Nurko Karaman se držao doslovnog prijevoda i upotrijebio izraz „središnju” zajednicu, (kao i E. Karić) što se nekako uklapa u uvriježeno mišljenje naše vesatijje ili srednjeg puta kojeg muslimani treba da se drže, u smislu vječite bojazni od pretjerivanja u vjeri ili zanemarivanja njenih osnovnih dužnosti.
Ipak, bez obzira što Korkutov prijevod čitamo više od pola vijeka, čudno mi je kako u našim glavama ovaj ajet godinama prevodimo kao „srednji put”, potpuno potiskujući izraz „pravda” ili „pravednu zajednicu” kako je ispravno i preveo rahmetli Besim Korkut. Međutim, problem je što se na njega pozivamo više nego na bilo koji drugi kur’anski naputak.
Bio bih sretniji kada bismo u ovom slučaju upotrebljavali izraz pravedna zajednica, jer bi u tom slučaju ovaj krunski kur’anski izraz bio pohranjen u našoj podsvjesti, stalno bismo ga upotrebljavali i, siguran sam, imali od njega više koristi u našim nastojanjima da promijenimo vlastito stanje, ali i stanje u društvu u kojem živimo. Može neko pomisliti da i nije tako bitno kako ćemo određeni kur’anski izraz prevesti sami sebi, ali, nažalost, nije tako.
Zajednica prvih muslimana, naših dobrih prethodnika, označena je pravednom zajednicom, ummom, kakav je bio njen osnivač, Allahov miljenik i pečatni Poslanik, Muhammed, a.s. Drugim riječima, naše uvriježeno mišljenje da smo i sami sljedbenici središnj zajednice ili zajednice srednjeg puta, jednostavno ne ispunjava naučne uzuse, niti odgovara historijskim činjenicama. Zbog toga marokanski mislilac Al-Fasi u svojim Intencijama Šerijata i konstatira da ovaj izraz označava pravednu zajednicu“, te da još jedan ajet to potvrđuje, u suri El-Kalem: I reče najpravedniji među njima (kale evsatuhum), El-Kalem, 28. Ovaj izraz je-preveden kao „ponajbolji” kod Korkuta, Odnosno kao „umjereni” kod Karamana. Nemam namjeru da ovdje kritikujem ili ispravljam prijevode naših prevodilaca. Zapravo, njihov doprinos našem čitanju Kur’ana je izuzetan i oni su jedini koji svojim naporima i nas podstiču da promišljamo kur’anski tekst. Ovdje želim skrenuti pažnju na činjenicu da smo i na ovaj način iz svoje podsvijesti, a samim tim i iz našeg uvjerenja, vjerovanja i djelovanja potisnuli suštinski pojam pravde i pravičnosti. A, Šerijat (Božiji Zakon) je, u svojoj cjelokupnosti, pravda, milost,mudrost i dobrobit, kako je napisao Ibnu-l-Kajjim. Svaki propis ili postupak koji pravdu izokrene u krivdu, ne spada u šerijat, makar u njega dospio putem tumačenja (onih koji tumače Božiju Riječ), zaključuje on. Ima li u našim unutarnjim doživljajima vjere ili u našim postupcima pravde i da li nam je ona na pameti kao središnji kurianski imperativ ili suštinska intencija Šerijata, prosudite sami? Hoće li naša zajednica muslimana slijediti uzomu pravednu zajednicu naših prethodnika i hoće li u ovoj zemlji Bosni biti pravde? To ne smije zavisiti od nekakvog snoviđenja, od nekakve nametnute slike. To mora da zavisi od nas, sljedbenika Božije Knjige koja nas svojim imenom zove na čitanje, e da bismo postali oni koji slušaju govor (Božiji) i slijede ono najbolje od njega.
Piše: Osman Kozlić
Izvor: Preporod (Br. 12/1118, 15. juni 2018)
Udruženje posjetila praunuka sultana Abdulhamida II
Udruženje Mladi muslimani u utorak, 25. septembra 2018. posjetila je praunuka posljednjeg osmanskog sultana Abudulhamida II.
Sultanija Nilhan Osmanoglu, skupa sa suprugom tokom svoje posjete Sarajevu, izrazila je želju i interesovanje da se značajnije upozna sa mladomuslimanskom idejom, historijatom i radom Udruženja danas!
Goste iz turske primio je sekretar Udruženja Anes Džunuzović.
U Novom Pazaru prestavljen zbornik radova “Bosna prije svega” o Aliji Izetbegoviću
U Bošnjačkom nacionalnom vijeću (BNV) sinoć je održana promocija zbornika studentskih radova o Aliji Izetbegoviću “Bosna prije svega”, javlja Anadolu Agency (AA).
O liku i djelu Izetbegovića govorilo je pet autora-studenata, a kako je poručeno sa skupa cilj ove promocije je bio da se približe mladi ljudi iz Sandžaka i Bosne.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Sulejman Ugljanin je povodom 15. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića rekao da je veoma važno da o njemu govore mladi ljudi, te da o Izetbegviću čitaju i nose njegove ideje.
Ugljanin je podsjetio na Izetbegovićeve riječi da je “manje sretan dio našeg naroda koji je nakon Berlinskog kongresa ostao sa one strane Drine su Bošnjaci”.
“Mi jesmo taj manje sretan dio bošnjačkog naroda, ali mi koji smo dalje do Bosne više je volimo od onih koji žive u Bosni. Zato je naš glavni cilj da Bosna opstane kao međunarodno priznata i nedjeljiva država. Samo takva Bosna može da omogući da Sandžak nastavi ovim putem kako i ide, i da ona sutra bude, kao međunarodno priznata i suverena država, zaštitnik prava i interesa Bošnjaka”, poručio je Ugljanin naglasivši da se nastavlja put koji je devedesetih godina započet sa Alijom Izetbegovićem.
On je ponovio da se, kako je kazao, radi na jačanju odnosa BiH sa Sandžakom.
“Ono što je rahmetli Alija Izetbegović maštao, osmislio, napisao kao trasu, mi to radimo i radićemo”, poručio je Ugljanin.
Sekretar Udruženja “Mladi Muslimani” i publicista Anes Džunuzović je ocjenio da ovaj zbornik poseban jer pokazuje da su, kako je kazao, mladi i vrhunski studenti, inovativno, na drugačiji način od straijih intelektualaca, pokazali da su spremni da posvete svoj radni vijek na izučavanje lika i djela Alije Izetbegovića.
Prema njegovim riječima cilj sinoćnje promocije je bio da se probliže mladi ljudi iz Sandžaka i BiH, ali i da se iz studentske perspektive priča o prvom predsjedniku Predsjedništva RBiH.
“Cilje je približavanje Bošnjaka u vremenu kada nas sa raznih strana i na razne načine dijele, geografski je jedan od tih načina. Da približimo bošnjačku budućnost koja leži u ovim mladim ljudima. Da napravimo link između mladih Bošnjaka Bosne i Hercegovine i mladih Bošnjaka Sandžaku. Trajna prijateljstva koja će, kada oni budu porfesionalci u svojim poslovima, omogućiti još jača zbližavanja Bosne i Sandžaka”, poručio je Džunuzović koji je bio moderator na skupu.
Adna Mešanović studentica Internacionalnog fakulteta u Sarajevu govoreći o temi “Alija Izetbegović i mladomuslimanski pokret” je posebno ukazala da je Izetbegović prošao kroz politiku i turbulentna politička dešavanja, iako nije bio poliitčar ni po habitusu, a ni po ponašanju.
“Nerijetko je bio u situaciji jedno misliti, drugo govoriti, a treće, raditi. ‘Vladavina pravednih zakona, a ne vladavina ljudi’, bila je njegova vizija o vođenju Bosne i Hercegovine. Početničku namjeru o izgradnju zdrave države i zdravog druđtva ubrzo je zamjenio borbom za goli opstanak istih, suočivši se sa projektiranom destrukcijom od strane neprijatelja. Do zadnjeg trenutka je bio onak koji se zalagao za očuvanje mira i suživota svih naroda u Republici Bosni i Hercegovini, ali je takođe bio spreman stati na čelo otpora, kao ličnost okupljanja, zagovorač multikulturalnosti, čvrsti protivnik nacionalizma, zločina kao ratnog cilja”, kazala je Adna Mešanović čitajći sažetak svog naučnog rada o Izetbegoviću.
Alma Kubura, prezentirajući svoj rad sa naslovom ”Izetbegovićev odnos prema predstavnicima međunarodne zajednice” je izdvojila njegovg govor koji je održao na 51. sjednici UN-a. Ona je izdvojila detalj po kojem je Izetbegović, kada je krenuo na tu sjednicu pocijepao papir sa prethodni spremljenim govorom pošto je u noivnama pročitao optužbe da su Bošnjaci terorsiti.
“UN ne smiju preizimato obaveze koje ne mogu izvršti, one nesmiju proglasiti zaštićenu zonu, a zatim je prepustit njenoj sudbini. Moj narod je platio beskrajno visoku cijenu ove neodgovornosti”, kazala je Alma Kubura citirajući Izetbegovićeve riječi.
Hronološki i kroz historijsku prizmu govorio je mr. Armin Džunuzović o temi ”Alija Izetbegović i mladomuslimanski pokret”.
Merjem Mekić je predstavila ”Izetbegovićevu viziju Sjedinjenih Američkih Država, a Merjem Brković’ ‘Političku viziju Alije Izetbegovića”.
Zbornik “Bosna prije svega” je nastao kao rezultat studentske konferencije o Aliji Izetbegoviću održane 22. oktobra 2016. godine u GHBB, u Sarajevu. Izdavači zbornika su: Muzej Alija Izetbegović, Udruženje “Mladi muslimani“ i Fond “Bošnjaci”. Urednik zbornika je prof. Admir Mulaosmanović.
Na skupu u Glavnom uredu BNV-a u Novom Pazaru predstavljen je i rad Fonda “Bošnjaci”, a pored zvaničnika Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji prisustvovali su predsatvnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, predstavnici više bošnjačkih organizacija i lokalnih samouprava u Sandžaku i mnogobrojni gosti iz regije.
_______________________
Izvor: Anadolija