Hartmann: Presuda Šešelju već je napisana

Puštanje Vojislava Šešelja na slobodu je nedopustivo, posebno zato što je presuda protiv njega već napisana, ali nije objavljena, izjavila je Florence Hartmann, bivša glasnogovornica haaškog tužiteljstva, za ljubljansko Delo.

„Presuda je već napisana, a nitko ne želi reći kakva je. Šešelj nije tako bolestan da ne bi mogao slušati njeno čitanje“, kazala je Hartmann.

Dodala je da Šešeljevo puštanje na privremenu slobodu nije opravdano niti s aspekata ljudskih prava.

„Nikoga još nisu prijevremeno pustili na takav način. Svakome treba reći je li kriv ili ne. Nitko ne želi umrijeti, a da ne dobije odgovor na to pitanje“, rekla je Hartmann za slovenski list.

Slučaj Šešelj dokaz je da su u Haaškom sudu „potpuno neodgovorni ljudi“ koji bi trebali odstupiti, zajedno s glavnim tužiteljem Sergeom Brammertzom.

„Oni su sasvim iznad svega, iznad međunarodnih standarda, iznad Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, pa i iznad Boga“, dodala je ironično Hartmann.

'Privremeno su pustili luđaka'

„Da sam na mjestu (hrvatskog predsjednika) Josipovića, ne bih pisala predsjedniku haškog suda Meronu nego članicama Vijeća sigurnosti, te ih pitala što se događa. Za rad suda plaćamo goleme novce, a u zamjenu dobivamo samo pokušaj revidiranja povijesti konflikta i prijevremeno puštanje jednog luđaka“, kazala je Hartmann.

U osvrtu na stanje u Hrvatskoj u vezi s procesom pomirenja i suđenja u Haagu, Hartmann je ocijenila da se stvari „presporo pomiču“ i da je „nacionalizma sve više“.

„Toga ne bi bilo da nema straha od suočavanja s prošlošću“, rekla je Hartmann, dodavši da je hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja bila legitimna, ali da krivci za zločine koji su tijekom i poslije nje počinjeni nisu kažnjeni.

„Ako netko progovori o tim sločinima, automatski se optužuje da se protivi akciji kojom je Hrvatska povratila kontrolu nad svojim teritorijem“, navela je Hartmann u razgovoru za vodeći slovenski list.

Izvor: Agencije

"Islamski identitet Evrope": Kako prevladati islamofobiju?

Evropa svoj identitet ne smije graditi samo na hrićanstvu i judaizmu već u njega mora utkati i islam koji je, prema mišljenju pojedinih intelektualaca, ali i istorijskim činjenicama, na njene prostore stigao nekoliko stotina godina prije pomenutih religija.

No, zašto Evropa danas ne želi da shvati da su i islam kao i hrišćanstvo dvije vjere koje se moraju međusobno poštovati? O tim temama kao i o raširenoj islamofobiji na Starom kontinentu razgovaralo se u Baru na promociji knjige "Islamski identitet Evrope".

Opširnije...

Zaustavimo teror nad građanima BiH

U ponedjeljak 01.aprila oko 21:30 na raskrsnici u Nedžarićima smrtno je stradala dvadesetsedmogodišnja pješakinja Hava Šljivić Dovadžija, koju je udario automobil za čijim upravljačem se nalazio dvadesetpetogodišnji Semir Rastoder, prethodno prošavši kroz crveno svjetlo pri velikoj brzini. Cijeli događaj zabilježila je nadzorna kamera. Naša sugrađanka preminula je na mjestu događaja, a dva dana poslije, u toku priprema njenog ukopa i dženaze, nesavjesni vozač koji je nečovječnim i bahatim ponašanjem prouzrokovao njenu smrt, pušten je na slobodu. Iza uspješne i obrazovane mlade majke ostao je muž, četverogodišnja kćerkica i četveromjesečna beba.

Ovaj beskrajno tragičan i tužan događaj na ulice Sarajeva izveo je ožalošćene i ljute građane, ogorčene neradom policijskih organa i tužilaštva. Oslobađanje teškog prestupnika predstavlja izrugivanje vladavini prava i zakona, a prije svega porodicama onih koji su na ulicama bh. gradova izgubili svoje živote.

Ovim okupljanjem, građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine kategorično traže pravdu za žrtve i njihove porodice, a sankcije onima koji ubijaju naše sugrađane i svakodnevno ugrožavaju naše živote. Odlučni smo u namjeri da nikada ne zaboravimo Denisa Mrnjavca, Magdija Dizdarevića, Amara Mistrića, Havu Šljivić Dovadžiju, i sve druge koji društvenu nebrigu i nerad nadležnih institucija, nažalost nisu preživjeli!

Stoga, mi građani Sarajeva, na Dan Grada Sarajeva od nadležnih institucija vlasti i onih koji provode zakon na svim nivoima tražimo slijedeće:

1.    Da se odmah odredi pritvor izvršitelju Semiru Rastoderu, a nakon što se dokaže njegova odgovornost, bude izrečena najstrožija sankcija, bez bilo kakvih olakšavajućih okolnosti;

2.    Da se protiv postupajućeg tužioca hitno pokrene disciplinski postupak pred Uredom disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH;

3.    Da organi pravosuđa, policija, tužilaštvo i sudstvo svoj posao počnu raditi profesionalno i pravovremeno, da vrše svoje ovlasti i doprinose poboljšanju sigurnosti saobraćaja, da saobraćajne prestupnike sa smrtnom posljedicom pritvore, hitno procesuiraju i najoštrije kazne

4.    Da se poveća broj policijskih službenika na terenu, uvede video nadzor u policijskim vozilima, i na svim frekventnim raskrsnicama, a da se u zoni pješačkih prijelaza u blizini škola i obdaništa osiguraju ''ležeći policajci''.;

5.    Da se izvrše izmjene propisa o osiguranju od autoodgovornosti, na način da se ukine popust na osiguranje višestrukim počiniocima saobraćajnih prekršaja;

Ovo je naš protest protiv obezvrijeđivanja ljudskog života i prava, protiv nepravedno pošteđenih i zaštićenih, onih koji svakodnevno siju strah i ubijaju naše sugrađane. Naš dostojanstven skup, neka bude i naš najveći argument i jasno obećanje, da nećemo odustati dok pomaci u smislu izrečenih zahtjeva ne budu očigledni. U ovom gradu, zlo neće imati posljednju riječ!

 Građani Sarajeva, rodbina i prijatelji porodice Dovadžija

 

Bernard Henry-Levy: Evropa ima dug prema BiH koji će morati vratiti

Francuski pisac i filozof Bernard Henry-Levy, koji je bio uvodničar na sesiji "Kruga 99“ o temi "Evropa ne smije ostaviti Bosnu na cjedilu“, kazao je da Evropa ima dug prema BiH koji će se morati vratiti.

U izjavi medijima prije sesije kazao je da mu je uvijek drago kada se vrati u Sarajevo te da je jedna od njegovih velikih radosti u životu bilo saznanje da ga je Grad Sarajevo proglasio počasnim građaninom. 

Ističe također da mu je drago što je jučer mogao prisustvovati i komemoraciji povodom obilježavanja 10. godišnjice smrti Alije Izetbegovića. 

"Ponekad se dešava da ljudi nakon svoje smrti, na neki način, postaju još skučeniji i nestaju, da se sužavaju, a ponekad se dešava da rastu. Mislim da će Alija Izetbegović porasti i proširiti se nakon svoje smrti", ocijenio je Levy.

Smatra da će Izetbegovićeva uloga "ponovo biti cijenjena", navodeći da je on (Izetbegović) do samoga kraja u sebi utjelovio vrijednosti Evrope, čak i u trenutku kada ga je Evropa izdavala i kada je Evropa napuštala BiH.

"Velika slika je ovakva kakvu sam naveo, Bosna koju je Evropa napustila, Evropa koja ima dug prema Bosni. To je takav dug koji će se morati vratiti. Mislim to već 21 godinu i mislim to više nego ikada. Sada posebno, kada sam jedan od vas i kada sam vaš sugrađanin, namjeravam to govoriti više nego ikada", poručuje Levy. 

Kaže da će koristiti sva sredstva da o ovom pitanju govori Evropi te će i u narednim mjesecima "naći načina da to zaista snažno izgovara". 

Na novinarsko pitanje da li je Evropa danas ravnodušna prema BiH, Levy je odgovorio da je Evropa zapravo rezignirana prema samoj sebi. 

"Živimo trenutni zamor Evrope. Buđenje Evrope, a i ruka pružena Bosni i Hercegovini, nadam se da će se dogoditi u istom pokretu. Ista je stvar voljeti Evropu i pružiti ruku Bosni i Hercegovini", potcrtao je Levy. 

Govoreći o odnosu Francuske prema ratnim dešavanjima u BiH, Levy je ocijenio da je bivši predsjednik Francois Mitterand imao ogromnu odgovornost i da je "odigrao zlokobnu, potpuno štetnu ulogu“. 

"Čak ću reći dvostruko štetnu ulogu zato što je imao veliki autoritet na ostatak Evrope", smatra Levy i zaključuje da je upravo zbog BiH prekinuo političke i prijateljske veze s Mitterandom. 

Kazao je da je danas na čelu Francuske neko ko je bio također vrlo blizak Mitterandu. 

"Kada je on bio mladić, sadašnji predsjednik Francois Hollande, bio je učenik Mitteranda. Znam da u vezi s ovim pitanjem i stavom prema Bosni, on dijeli moju analizu. Znam da Hollande misli da je Mitterand načinio grešku u BiH. Nadam se da će prije kraja svoga petogodišnjeg mandata on pronaći načina da ispravi ovu grešku. To je jako važno za BiH, ali je također jednako važno i za Francusku", smatra Levy.

 

Podkategorije