Na ahiret preselio Hilmija Lepić



Ko je bio Hilmija Lepić?!

Hadži Hilmija Lepić rođen je 1931. godine u mjestu Buziću kod Visokog, a živio je seoskim život sa svojih osmero sestara i braće te majkom i ocem koji su se bavili zemljoradnjom.

Otac Vejsil ga je upisao u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1945. godine koja je u tadašnjoj Jugoslaviji jedina bila priznata da radi kao vjerska ustanova. U internatu je stanovao sa ostalim medresantima a uspješno je završavao svaki razred. Tokom aprila 1949. godine (tačnije 18. aprila 1949. godine) kada je završio četvrti razred bio je uhapšen kao član „Mladih muslimana“

U organizaciju je stupio na prijedlog školskog druga Hukić Abdulaha iz Tuzle. Gdje se odmah uključio u okupljanje omladine u rodnom mjestu kako bi mladost privukao da ostane uz džamiju i vjeru a ne da krene putem partije kako je tada i kasnije objašnjavao.

Osuđen je na dvije godine zatvora. Odnosno kao jednom od mlađih u to vrijeme kazna mu je preimenovana u društveno koristan rad.

U jednom od brojnih razgovora za medije Hilmija Lepić je ispričao: „Prvo su me smjestili u tzv. Čemalušu u Sarajevu nekoliko dana, u samicu, gdje sam ispitivan. A potom od aprila do kraja maja vodili su nas po raznim zatvorima u Sarajevu. Kasnije sam na izdržavanju kazne proveo jedno izvjesno vrijeme kao rudar radeći sa Alijom Sirotanovićem u Rudniku Breza teške fizičke poslove ali nisam bio plaćen za svoj rad“.

Kako je prijatelj njegovog oca, ugledni zlatar urgirao za njega, biva pušten 1951. godine, nekoliko mjeseci prije isteka kazne na slobodu. Ali mu je bilo zabranjeno da se vrati i nastavi školovanje u Medresi, iako je to želio i kako je pripovjedao da je to bio san oca da bude „njegov hodža“

Hilmija Lepić je živio dostojanstveno i pošteno uvijek odan ideji mladomuslimanstva što je pokazivao i uključenošću u rad Osnovnog odbora Udruženja u Kaknju gdje je i živio.

Preselio je na ahiret 29. maja 2020. godine u 90. godini života.

Dženaza je obavljena 30. 05. 2020. godine na gradskom mezarju Bare

Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah!






 

Hatma dova "Mladim muslimanima"

U petak, 11. oktobra 2019. godine iza džume namaza u prostorijama Udruženja u Morića hanu bit će proučena hatma dova za: Aliju Izetbegovića, Saliha Behmena, Ramu Habotu i Ibrahima Trebinjca.

Na Ahiret preselio prof. hadži Safet TOKIĆ

 

Prof. hadži SAFET ef. (Husein) TOKIĆ preselio je na Ahiret u petak, 14. septembra 2018. godine, u 94. godini života.

Dženaza će se klanjati u utorak, 18. septembra 2018. godine poslije podne namaza u haremu Begove džamije, a ukop će se obaviti u 14 30 sati na Bakijskom mezarju FALETIĆI 1. Prijevoz obezbijeđen ispred Careve džamije sa polaskom u 13 45 sati, do mezarja i nazad.

TEVHID ĆE SE PROUČITI ISTOG DANA U 14 30 SATI U DŽAMIJI POTOK, ul. Prijepoljčeva 7.

 

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN WASIAH

Na današnji dan 29. jula 1944. umro je Mehmed ef. Handžić


Na današnji dan, 29. jula 1944. godine, umro je u Sarajevu hadži Mehmed ef. Handžić, mnogostrani pisac, kulturni, društveni i javni radnik. Rođen je u Sarajevu 16.XII 1906. godine. Tu je završio mekteb, osnovnu školu i Šeriatsku gimnaziju. Na univerzitetu El-Azher u Kairu završio je teološke studije. Po povratku u Sarajevo imenovan je 1932. godine za muderrisa-suplenta na Gazi Husrevbegovoj medresi, gdje ostaje do početka 1937, 
kada je premješten u Gazi Husrevbegovu biblioteku, koju vodi do polovine 1944. godine.Od 1939, pa do smrti predaje na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi prvo kao ugovorni, a od proljeća i 1944. godine kao redovni profesor osnova i šeriatskog prava (usuli fikh) i tumačenje Kur’ana (tefsir). Jedno vrijeme je honorarno predavao vjeronauku na I gimnaziji u Sarajevu. Umro je u 38. godini života 29. VII 1944. godine.

Prvi Handžićev rad je štampan 1928. godine u sarajevskom Novom beharu (Osnivač Kaira i El-Azhera – Misao da je Slaven). Otada, pa do smrti Handžić je napisao i objavio preko 300 radova kraćih i dužih iz svih oblasti islamistike, historije islama i muslimana, književnog rada bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima, kao i aktuelnih problema tadašnjeg muslimanskog života u Bosni i Hercegovini. Pored orginalnih radova, Handžić je i prevodio sa orijentalnih jezika prvenstveno djela domaćih pisaca (Hasan Kafi Prušćak, Sabit Užičanin, Ali Dede Mostarac).Pisao je i na arapskom jeziku. Tako je na arapskom jeziku štampao tri knjige još dok je bio na studijama u Kairu, a i kasnije u domovini napisao je nekoliko radova na arapskom jeziku i štampao u Glasniku IVZ i u El-Hidaji.

Posebnu pažnju mu zaslužuju radovi iz područja historije muslimana na Balkanu i u Evropi (Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo Bosanskohercegovačkih muslimana. Jedan prilog povijesti širenja islama u Bosni i Hercegovini, Muslimani u Mađarskoj, Muslimani u Poljskoj, Muslimani na Siciliji, Iz historije Arapa u Španiji).

O književnom radu bosanskohercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima Handžić je dao preko dvadeset zapaženih radova, neki su od njih posebne studije (Književni rad bosansko-hercegovačkih mušlimana, Ibrahim Zikri, Ibrahim ef. Alajbegović-Pečevija, Husein Lamekani i dr.).

Kao društveni radnik Handžić se posebno istakao u radu ilmijjanskog društva El-Hidaje u kome je radio od njegova osnivanja 1936. godine, pa do smrti. Posebno je vidljiv njegov rad u El-Hidaji, kad je 1939. došao za predsjednika i urednika društvenog glasila. Handžićevom zaslugom je ilmijjanski stalež kao cjelina podigao svoj ugled i dostojanstvo. Na ilmijju se počelo gledati kao na faktor s kojim treba računati kad god se radi o vjerskom, prosvjetnom i kulturnom životu naših muslimana, a što se ranije ilmijji neosnovano a često i tendenciozno osporavalo. Pored El-Hidaje, Handžić je radio i u muslimanskom potpornom društvu ,,Merhamet“ u Sarajevu.

I kao vaiz i predavač Handžić je bio poznat ne samo u Sarajevu, nego u svoj Bosni i Hercegovini. Kako je imao ispravan i dosljedan stav u svim musIimanskim, posebno vjerskim pitanjima, Handžić je potpuno zasluženo i pitan i priznavan za duhovnog vođu bosanskohercegovačkih muslimana.

 

___________________________________

Za dialogos.ba piše: Mahmud Traljić

https://dialogos.ba/2018/07/29/na-danasnji-dan-29-jula-1944-umro-je-mehmed-ef-handzic-2/