Bošnjaci su svijetla obraza izašli iz Drugog svjetskog rata

  • Štampa

U subotu, 24. decembra u Hotelu ''Europe'' održan je naučni skup ''Bošnjaci u Drugom svjetskom ratu''. Skup je otvorio bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je bio i pokrovitelj skupa. Izetbegović je između ostalog rekao: ''Nama Bošnjacima odgovara istina, pa i istina o Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu, ali, nažalost, umjesto nje, najčešće su nuđeni falsifikati, proizvoljna tumačenja, ignorisanje činjenica... Bošnjaci su bili prepušteni sami sebi, ali njihova politička elita, prije svega okupljena oko Udruženja Ilmije El-Hidaje, smogla je hrabrosti da 1941. godine rezolucijama, sarajevskom,pa i ostalim, tuzlanskom, banjalučkom, mostarskom itd., ustane protiv pogroma njihovih komšija Srba, Jevreja i drugih. To je bio izuzetan čin građanske hrabrosti'', rekao je Izetbegović i naglasio da ''Nikad više ne smijemo biti neorganizovani''. U izjavi za novinare Izetbegović je istakao da su Bošnjaci nespremni, politički neorganizovani i nenaoružani dočekali taj rat. Iz raznih razloga, a kao prvi je naveo to što JMO nije preživjela smrt svog vođe, a bošnjaci su bili prinuđeni ratovati za druge vojske. "Posljednjih dana svjedoci smo uvrijedljivih stavova u vezi sa ulogom Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu, ali Bošnjaci su bili predmet genocida, regrutiranja u četničke brigade, a samo mali broj njih uspio se organizirati samostalno", kazao je Izetbegović.

Nakon predsjednika Izetbegovića skupu se u ime organizatora obratio Edhem Bakšić, predsjednik Udruženja ''Mladi muslimani'' koji je istakao da je današnji skup podsjećanje na antifašističke rezolucije koje su bošnjački prvaci potpisali 1941. godine protiveći se nasilnim metodama koje je NDH vlast primjenjivala nad Srbima, Jevrejima, Romima i drugim. Bakšić je rekao da će se sa vremenske distance od 70 godina temi skupa pristupiti objektivnije, a ne na osnovu netačnih stereotipa ili predrasuda.  
 
 
Nakon uvodnih obraćanja održan je prvi panel koji je moderirao mr.sci. Admir Mulaosmanović sa Instituta za istoriju, a učesnici prvog panela bili su: prof. dr. Safet Bandžović (Institut za istoriju) sa temom ''Bošnjački antifašizam: rezolucije građanske hrabrosti i odgovornosti (1941.)''; zatim prof. dr. Adnan Jahić (Filozofski fakultet, Tuzla) sa temom ''Pismo hafiza Muhameda ef. Pandže hafizu Aliji Traki oktobra 1943. godine''; potom doc. dr. Adnan Velagić (Fakultet humanističkih nauka, Mostar): "Četnički pokret i pozicija Muslimana u Hercegovini"; Nihad Halilbegović (publicista iz Sarajeva): ''Masovne likvidacije i masovne grobnice u Sarajevu 1945. - 1949. godina''; Mr. sci. Fikret Midžić (Arhiv USK, Bihać): "Muslimanska milicija Huske Miljkovića u Cazinskoj krajini"; te Idriz Duranović (Gimnazija, Travnik, BiH): '''Mladi muslimani' u Drugom svjetskom ratu''. Drugi panel vodio je prof. dr. Adnan Jahić, a izlagali su: Doc. dr. Zlatko Hasanbegović (Institut društvenih znanosti ''Ivo Pilar'', Zagreb, Hrvatska): "Iza 'antifašističke' kulise. Komunistički obračun s muslimanskim građanskim društvom i politikom 1945.-1947."; zatim   Mr. sci. Admir Mulaosmanović (Institut za istoriju, Sarajevo): ''Pripadnik Handžar divizije i njegova priča''; Doc. dr. Rasim Muratović (Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo): "Odnos komunističke vlasti prema Bošnjacima nakon Drugog svjetskog rata"; Doc. dr. Izet Šabotić (Arhiv TK, Tuzla): "Neke karakteristike odnosa nove komunističke vlasti prema Bošnjacima na širem tuzlanskom području u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata"; Doc. dr. Admir Muratović (Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, Novi Pazar, Srbija): "Stradanje Bošnjaka u Sandžaku tokom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata sa posebnim osvrtom na zločin komunista na Hadžetu"; te Muhamed Nametak (Institut za istoriju, Sarajevo): "Kulturna politika komunističkih vlasti BiH i njen odnos prema Bošnjacima 1945 – 1952". Skup je okončan diskusijom u koju se uključila publika, koje je za ovaj vid skupa bilo puno, i koja je sa punom pažnjom saslušala sva izlaganja.
 
 
Iz izlaganja učesnika jasno je da su Bošnjaci, bez obzira na jako teško stanje u kome su se našli početkom Drugog svjetskog rata, iz ovog rata izašli svijetla obraza, bez organizovanog i sitematskog zločina nad bilo kim, niti sa mrljom organizirane podrške fašistima. Naprotiv Bošnjaci su imali hrabrosti stati u zaštitu svojih sugrađana i usprotiviti se fašističkoj NDH vlasti, što je u tom trenutku bio čin velike odvažnosti i hrabrosti, kako zbog činjenice da su i sami živjeli pod tom vlašću, kako zbog činjenice da staju u odbranu komšijskog srpskog naroda u trenutku dok njihovi sunarodnici masovno ubijaju Bošnjake u istočnoj Bosni. Nažalost, kako je primjetio prof. dr. Safet Bandžović, sličnih rezolucija nije bilo tokom agresije 1992.-1995. godine od strane srpskog naroda, a u zaštitu Bošnjaka i drugih u Banja Luci ili Bijeljini, tamo gdje su Bošnjaci 1941. godine stali u odbranu srpskog naroda.Nakon što pristignu članci od učesnika ovog naučnog skupa Udruženje ''Mladi muslimani'' će objaviti zbornik radova sa ovog skupa.