Na ahiret preselio Safet Džonlagić

 

Safet Džonlagić, dugogodišnji član našeg Udruženja preselio je na ahiret u 85 godini života. Dženaza će biti klanjana u Visokom, u subotu, 09. juna iza ikindije namaza ispred Pertačke džamije, a ukop na Gradskom groblju. 
Safet Džonlagić rođen je 1928. godine u Visokom. Završio je zanatsku školu, a organizaciji ''Mladi muslimani'' pristupio je u avgustu 1948. godine. U oktobru iste godine odlazi u Jugoslovensku armije u kojoj biva uhapšen 30. jula 1949. godine. Optužen je da je član terorističke organizacije ''Mladi msulimani'' (kako su komunisti tretirali organizaciju ''Mladih muslimana''), i osuđen je 6. septembra 1949. godine na dvije godine društveno korisnog rada koji je odležao i odradio u KPD Zenica. 
 

Senat Univerziteta u Sarajevu odobrio Fatmirov doktorat!

 

Senat Univerziteta u Sarajevu, na današnjoj sjednici (06.06.2012.), razmatrao i prihvatio Prigovor mr. Fatmira Alispahića na Odluku Nastavno-naučnog vijeća Filozofskog fakulteta u Sarajevu (03-09/70 od 9.5.2012.), čime je ta Odluka poništena, a prihvaćen je pozitivan izvještaj Komisije o ocjeni uslova kandidata i podobnosti teme doktorske disertacije pod nazivom „Iseljeničko iskustvo u novijoj bošnjačkoj književnosti“. U Prigovoru mr. Alispahića stoji da se – na sjednici NNV uopće nije raspravljalo „o ocjeni uslova kandidata i podobnosti teme“, već isključivo o „političkim i drugim uvjerenjima kandidata“, čime je diskriminirano akademsko i građansko pravo na obrazovanje i usavršavanje, a što je zabranjeno po Pravilima UNSA, svjetskim akademskim standardima i mnogobrojnim konvencijama o ljudskim pravima. Na ovaj način Senat Univerziteta u Sarajevu je odbacio pokušaj Dubravka Lovrenovića, Ive Komšića i Envera Kazaza da se u suverenitet univerzitetske i naučne djelatnosti uvede ideološka podobnost kao mjerilo vrijednosti.
Koordinacioni odbor 16 organizacija koje su organizirale peticiju „Jednakost za Fatmira“, koju je putem interneta potpisalo oko 1500 građana, dok je peticija bila zabranjena za javno potpisivanje od strane dekana Filozofskog fakulteta Ive Komšića i od strane SDP-ovske vlasti u Općini Centar – upućuje javnu čestitku članovima Senata, koji nisu podlegli političkim pritiscima i koji su na ovaj način odbranili dignitet Univerziteta u Sarajevu.
 

Tribina: ''Posljedice formiranja Srpske republike BiH 9. januara 1992. godine''

Udruženje ''Sedef'' i Udruženje ''Ljubitelji prirode'', 25.01.2012. godine u Velikoj Sali Općine Stari Grad organiziralo je tribinu na temu ''Posljedice formiranja Srpske republike BiH 9. januara 1992. godine''. Ovom tribinom pomenuta udruženja dala podršku inicijativi Udruženja ''Mladi muslimani'' da se 9. januar proglasi Danom sjećanja na genocid u BiH. Na početku tribine prikazan je dokumentarni film ''Zvuk tišine'' koji govori o zlostavljanju žena u Foči tokom agresije. Film prati sudbinu jedne od žrtava zločina silovanja od početka agresije do danas. Pokrovitelj filma su UN. Film nikoga nije ostavio ravnodušnim. Uvodničar na tribini bio je mr. sci. Husein Omerović sa Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Omerović je na početku naglasio značaj teme i njenu širinu, te je istakao da će njegovo obraćanje biti vezano uglavnom za dvije općine Brčko i Vlasenicu. Tokom izlaganja iznio je niz naučnom metodologijom potvrđenih činjenica o silovanjima, ubijanjima, progonima, mučenjima, zatočenjima Bošnjaka od strane srpske vlasti u ovim općinama. Posebno naglasivši da se radi o sistematskom i planiranom zločinu koji po svom obimu i namjeri ima sve odlike genocida.

Nekažnjeni Kozaci i srpski zločinci

Ovih dana Ruski general i kozački ataman Aleksandar Pavlovič uručio je Miloradu Dodiku orden prvog stepena za zasluge pred otadžbinom i kozaštvom, prilikom polaganja vijenaca ispred spomenika u Višegradu za 37 poginulih ruskih dobrovoljaca. Oni su se borili i poginuli na svim frontovima BiH na strani RS-a, o čemu je novopromovisani kozak Milorad Dodik odbio da poredi ulogu ruskih dobrovoljaca u ratu sa onima koji su došli u Bosnu i stali na bošnjačku stranu kako bi širili ekstremizam. Mnogi od njih naveo je on tu su ostali da rovare i stvaraju probleme, iako ruku na srce niko Dodiku nije ni do koljena bar što se tiče rovarenja protiv države i zašto je do danas ostao nekažnjen, iako u Ustavu stoji da je takvo djelo najteži oblik napada na suverenitet države. Ništa manje nije zaslužan, doduše još bez kozačkog ordena, vajni advokat Džerard Đasima Selman sadašnji ministar pravde u entitetu gdje se pravda ne naslućuje ni pod mikroskopom, jer se on isto kao i Dodik odvažio da skroji pravdu Sudu BiH, koji je organiziran na način koji nije poznat nigdje u svijetu, zato što predsjednik suda ima ovlašćenja kakva niko nema. I da je to izrekao advokat svjetskog glasa kao recimo Hrvat Nobilo, takva konstatacija bi imala sasvim drugačiju kvalifikaciju od Selmanove, koji sebi za pravo uzima da kritikuje državni sud, a da nije bar što se tiče pravosuđa dalje dobacio od Kotor Varoša. Tako kotorvaroški ministar pravde veli kako će zahtijevati da se riješi pitanje postojanja Suda i Tužilaštva BiH, koji su potpuno neproduktivni, što bi bilo isto kada bi ja zatražio da Sud Kotor Varoša riješi pitanje nestanka stotinu Bošnjaka koji su početkom rata ubijeni i zakopani maltene pod ministrovim prozorom u tom gradiću odakle im se izgubio svaki trag. No kako je od tog zločina prošlo skoro dvadeset godina, ni sud ni ministar po tom pitanju nisu ništa uradili, iako to ministru pravna etika nalaže da se takvi zločini o kojima cijeli Kotor Varoš zna ne smiju prikrivati, pa se postavlja pitanje njihovog postojanja ili ustoličenja, jer se ne može izdvojiti ni jedan segment koji bi opravdao svrhu njihovog postojanja. Pogotovu je diskutabilno što se kotorvaroški stručnjak za pravdu upustio u problematiku neustavnog postojanja ovih državnih institucija čije funkcionisanje on ocjenjuje problematičnim zato što se preširoko tumači njihova nadležnost i na taj način one ne rade ono zbog čega su osnovane, a to su pitanja ratnih zločina i drugih krivičnih djela koja propisuje krivični zakon BiH. Ustvari ništa tu nema spornog što su se ove institucije uhvatile u koštac sa zločinima i krivičnim djelima kada to punih 20 godina ne rade nadležne institucije manjeg BeHa entiteta, pa imamo bezbroj situacija da su određeni moćnici čak i policajci gruntovno na sebe upisali tuđu imovinu, zbog čega bi se lično ministar srpske pravde trebao umiješati u te slučajeve i narediti pravosuđu RS-a da procesuira falsifikatore. No očito je da Selmana i njegove naredbodavce ne zanimaju takvi najteži oblici krivičnog djela falsifikata u gruntovnicama ovog entiteta, jer su sve svoje snage usmjerili ka državnom pravosuđu kome je uz pomoć delegacije saveza logoroša RS-a dat rok da se završi istraga zločina nad Srbima. Prema riječima predsjednika logoraša Dukića, šef odjelenja za ratne zločine u Tužilaštvu BiH Vesna Budimir dala je istražiteljima kratak rok da se ovi predmeti završe, i ako se do tog roka ne završe, od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH tražićemo njihovu smjenu ili izbacivanje iz Suda i Tužilaštva naveo je Dukić. A da se Tužilaštvo BiH itekako uplašilo Dodika i njegovih logoraša potvrda je neočekivanog angažiranja istražitelja SIPA na području Bihaća vezano za navodne zločine za koje se sumnjiči general Atif Dudaković. Istovremeno su na ispitu pali svi branioci Bosne koji su u ratu obranili Bosnu a u miru su zahvaljujući njihovim izabranim liderima izgubili sve ratove sa agresorima uz pomoć državnog pravosuđa koje nikada nije procesuiralo zločince i zločine na području Bosanske Krajine. Zato u ime porodica ubijenih civila Bošnjaka i Hrvata sa ovog područja pozivamo Tužilaštvo BiH ako imaju hrabrosti da na način kako su to uradili pod pritiskom Dodika i Dukića konačno otvore srpsku Pandorinu kutiju iz koje će izaći svi njihovi zli duhovi. Ne urade li to odmah ne preostaje im drugo nego da potraže novo zaposlenje u entitetu koji je genocidom obilježen.

R. Salihović

Podkategorije