Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (XIV dio): Hudejbija
- Detalji
- Objavljeno nedjelja, 22 Oktobar 2006 16:16
- Autor Haris Čengić
Poslanikov zet
Nekih pet mjeseci nakon okončanja bitke na Hendeku Poslaniku stiže vijest o jednom izuzetno bogatom kurejšijskom karavanu koji se iz pravca Sirije kreće ka Meki. Vojska od sedam stotina konjanika pod Zejdovim zapovjedništvom poslata je iz Medine da presretne ovu karavanu. Zejd je sa svojim ljudima potpuno iznenadio neprijatelje koji su bili do te mjere zatečeni da se nisu uspjeli ni pokrenuti. Kompletna roba je došla u plijen muslimanima i većina ljudi je bila zarobljena. Samo je nekoličina Kurejšija uspjela pobjeći, a među njima je bio i Muhammedov, alejhisselam, bivši zet, raniji[1] hazreti Zejnebin muž Ebul-As.
Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (XIII dio): bitka na HendekuKazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (XIII dio): bitka na Hendeku
- Detalji
- Objavljeno ponedjeljak, 29 Maj 2006 16:14
- Autor Haris Čengić
El Ahzab (Saveznici)
Protjerani Židovi Benu Nadir što se naseliše u Hajberu žudili su da pronađu načina da povrate svoje bogate palminjake u Medini i u tom smislu su sve svoje nade polagali u Kurešije iz Meke. Kako se širom Arabije već bilo pročulo o kurejšijskoj sramoti vezanoj za dogovoreni boj na godišnjicu bitke na Bedru, Židovi pravilno zaključiše kako će ih to potaknuti da što prije organiziraju konačni uništavajući napad na Medinu. Tako je krajem pete hidžretske godine, odnosno 627. godine nakon Isaa, alejhisselam, Hujej, starješina Nadirija, zajedno sa ostalim starješinama hajberskih Židova tajno otišao u Meku.
Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (XII dio): zbivanja između Uhuda i Hendeka
- Detalji
- Objavljeno utorak, 09 Maj 2006 16:12
- Autor Haris Čengić
Majka siromaha
Supruga šehida sa Bedra, Poslanikovog rođaka Ubejde ibn Harisa, Zejneb kćerka Huzejmina bijaše poznata po svojoj darežljivosti i mnogobrojnim dobročinstvima prema siromasima. Zbog ovakvih plemenitih svojstava ova čestita vjernica je već neko vrijeme nosila nadimak ''Majka siromaha'', a milošću dragoga Allaha uz ovaj ona je dobila i daleko ljepši naziv ''Majke vjernika''.[1]
Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (XI dio): Uhud
- Detalji
- Objavljeno nedjelja, 19 Februar 2006 16:11
- Autor Haris Čengić
Izdajstvo
Židovi u Medini nikada nisu istinski prihvatili Muhammeda, alejhisselam, kao Božijeg poslanika[1] i radi toga prema njemu nisu nikada gajili bilo kakvih duhovnih osjećaja, čak ni po osnovu monoteizma i zajedničkog korjena u Ibrahimovoj, alejhisselam, vjeri, već su s njim gradili odnose samo na političkoj razini, nikada nemajući svijesti o tome da su im obaveze prema njemu naređene od dragoga Boga. Zbog toga su Židovi sve svoje obaveze iz ugovorâ koje su zaključili sa Muhammedom, alejhisselam, posmatrali samo u političkom smislu, odnosno isključivo u svjetlu njihovih ovosvjetskih interesa, pa kad bi procijenili da im to odgovara, poštivali su ih, a ako bi osjetili da im to ne odgovara, onda bi ih kršili.