Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (X dio): bitka na Bedru

Džihad

Prelaskom Resulullaha Muhammeda, alejhisselam, iz Meke u Medinu 622. godine po Isau, alejhisselam, (Hidžra) stvorili su se uslovi za izgradnju cjelovite islamske društvene zajednice jer je Muhammed, alejhisselam, sada imao dovoljan broj sljedbenika kako bi se islamska država mogla formirati i razvijati. Takođe je Poslanikova vojna snaga počela rasti jer su mu Evs i Hazredž, dva moćna arapska plemena, primivši islam dali zakletvu na vjernost. Osim toga, Resulullah, Muhammed, alejhisselam, je sklopio ugovore o saradnji i međusobnom pomaganju sa svim židovskim plemenima iz Medine i određenim brojem beduinskih plemena iz šireg područja Hidžaza.

Opširnije...

Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (VIII dio): Isra i Mir'adž

Mubarek putovanje od Kabe do Mesdžidul-aksa (Isra) i uzdignuće u najviše sfere (Mir'adž)

Period od Godine tuge pa do Hidžre (619.-622. po Isau, alejhisselam) predstavljao je kritično doba za Muhammeda, alejhisselam. Pritisci i progoni Kurejšija na njega i njegove sljedbenike u to doba doživljavaju svoju kulminaciju, tako da je njihova sigurnost sve više dolazila u pitanje. Doduše, milošću dragog Allaha lična bezbjednost Poslanika je, nakon kritičnog perioda neposredno nakon Ebu Talibove smrti, ipak značajno povećana nakon što se u zaštitu njegove mubarek ličnosti uključio kurejšijski rod Nevfel, tako da njegov život nije bio u neposrednoj opasnosti, ali su i dalje svi njegovi sljedbenici bili izloženi različitim stepenima i oblicima vrijeđanja, pritisaka i nasilja.

Opširnije...

Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (VII dio): godine kušnje

Progoni

Kako je vremenom broj sljedbenika Muhammeda, alejhisselam, počeo rasti to su kurejšijske idolopokloničke vođe počele sve snažnije osjećati kako se ruše temelji njihove tradicije i njihovog načina života. Doživješi to kao atak na njihove interese i sve ono što im je sveto, oni započeše da sve više primijenjuju silu. Stepen i oblici nasilja koji su oni provodili nad muslimanima direktno su ovisili o bogatstvu dotičnog vjernika, odnosno o stepenu zaštite koju je on uživao od svoga roda ili plemena. Tako su se, u slučaju Poslanika i svih drugih muslimana koji su kao i on uživali snažnu zaštitu svojih plemena i rodova, idolopoklonički zalimi morali ograničiti samo na verbalne prijetnje i uvrede, te nastojanja da nagovore njihove rodove da ih prestanu štititi. Na isti način su morali postupati i sa onim muslimanima koji su bili bogati i ugledni, uz nastojanje da onemoguće njihovu trgovinu i daljnje sticanje prihoda. Međutim, nad siromašnim muslimanima, muslimanima robovima i muslimanima koji nisu bili zaštićeni rodbinskom ili plemenskom zaštitom vršeni su žestoki i brutalni progoni, u čemu se naročito isticao, ko drugi nego Ebu Džehl. On je bio i direktno odgovoran za šehidsku, mučeničku smrt Ammarovih roditelja Jasira i Sumejje.

Opširnije...

Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, (VI dio): spavači u pećini

Tri pitanja

Tražeći načina da stanu u kraj Muhammedu, alejhisselam, i njegovu djelovanju, velikaši i vođe Kurejšija na jednom od svojih redovnih sastanaka dosjetiše se da pošalju svoje izaslanike u Jesrib i raspitaju se kod jevreja i kršćana o Poslaniku i novoj vjeri koju on propovijeda, jer su smatrali da oni, budući da baštine ranije objavljene Božje Knjige, imaju dovoljno znanja da ocijene riječi Muhammeda, alejhisselam, i dadnu im informaciju o njemu i njegovoj vjeri. Međutim, kako nam se čini, Kurejšije ovim nisu htjeli da dođu do prave istine o islamu (sa mogućnošću da ga prihvate ako i sljedbenici Knjige potvrde njegovu istinitost), već su prije željeli da pronađu ''dokaz'' o lažnosti i neutemeljenosti Muhammedove, alejhisselam, vjere i učenja. Kada su kurejšijski izaslanici stupili u kontakt sa Kitabijama, njihovi učenjaci su ih uputili da postave tri pitanja Muhammedu, alejhisselam, i da ih obavijeste o njegovim odgovorima.

Opširnije...